Indeks percepcije korupcije za 2018: Hrvatska nastavlja negativni trend

Foto: Getty Images Foto: Getty Images

Transparency International kaže kako njegova analiza pokazuje da korupcija pridonosi globalnoj krizi demokracije.

Indeks percepcije korupcije (IPK) Transparency Internationala (TI) za 2018. godinu, po kojem je Hrvatska ostvarila rezultat od 48 bodova i nastavila negativan trend, pokazuje da kontinuirani neuspjeh većine zemalja da značajnije obuzdaju korupciju pridonosi krizi demokracije diljem svijeta, objavio je u utorak TI.

"Hrvatska je na IPK 2018. ljestvici ostvarila rezultat od 48 bodova, što je znatno lošije od prosjeka zapadne Europe i Europske unije (koji iznosi 66) i pokazuje da se korupcija u javnom sektoru u Hrvatskoj smatra raširenom pojavom. Ovime je nastavljen negativan trend Hrvatske u usporedbi s 2017. i 2016. (kada je ostvarila 49 bodova), odnosno 51 bod u 2015.", navodi TI. 

Ističe da "netransparentna imenovanja i postupci donošenja odluka te nedovoljna spremnost za rješavanje korupcijskih afera i/ili sumnji u korupciju pridonose padu povjerenja u rad Vlade". TI također kaže kako dodatno zabrinjava nedostatak strateških dokumenata, osobito u području odnosa prema medijima i civilnom društvu, kojima bi se vlast jasno odredila prema ključnim akterima koji prate političke procese.

"Ako želi zaustaviti negativan trend i približiti se prosjeku Europske unije, Hrvatska mora povećati transparentnost rada javnih tijela i uložiti znatne napore da vrati povjerenje građana u njihov rad."

Transparency International kaže kako njegova analiza pokazuje da korupcija pridonosi globalnoj krizi demokracije.

"S obzirom na ugroženost brojnih demokratskih institucija diljem svijeta - kojima često prijete čelnici autoritarnih ili populističkih sklonosti - trebamo učiniti više da osnažimo mehanizme ravnoteže i kontrole i zaštitimo prava građana", izjavila je Patricia Moreira, generalna direktorica Transparency Internationala.

"Korupcija nagriza demokraciju i stvara začarani krug u kojem korupcija potkopava demokratske institucije, a tako oslabljene, one su manje sposobne kontrolirati korupciju", istaknula je.

IPK 2018. sastavljen je na temelju 13 istraživanja i procjena stručnjaka s ciljem ispitivanja korupcije u javnom sektoru u 180 zemalja i teritorija, koje ocjenjuje u rasponu od 0 (visoka korumpiranost) do 100 (odsutnost korupcije).

Više od dvije trećine zemalja ostvarilo je rezultat ispod 50 bodova, s prosječnim rezultatom od svega 43 boda. Od 2012. samo je 20 zemalja, uključujući Argentinu i Obalu Bjelokosti značajno popravilo svoj rezultat, dok je 16 zemalja, među kojima su Australija, Čile i Malta, svoj rezultat značajno pogoršalo. 

Danska i Novi Zeland na vrhu su Indeksa s 88 odnosno 87 bodova, dok su na začelju ljestvice Somalija, Južni Sudan i Sirija s rezultatima 10, 13 i 13 bodova. Najbolje rangirana regija je zapadna Europa i Europska unija, s prosječnim rezultatom 66, dok su najlošije plasirane regije subsaharska Afrika (s prosječnim rezultatom 32) i istočna Europa i središnja Azija (s prosječnim rezultatom 35).

Unakrsna analiza s podacima o globalnoj demokraciji otkriva povezanost između korupcije i zdravlja demokracije. Pune demokracije na IPK ljestvici prosječno ostvaruju 75 bodova; manjkave demokracije u prosjeku 49; hibridni režimi – koji pokazuju elemente autokratskih tendencija – ostvaruju 35 bodova; dok najlošije rezultate postižu autokratski režimi, koji u prosjeku ostvaruju samo 30 bodova na IPK ljestvici, navodi TI.

"Naše istraživanje dovodi u jasnu vezu postojanje zdrave demokracije i uspješno suzbijanje korupcije u javnom sektoru", izjavila je Delia Ferreira Rubio, predsjednica Transparency Internationala i dodala je kako je mnogo vjerojatnije da će korupcija cvasti tamo gdje su demokratski temelji slabi i gdje se nedemokratski i populistički političari mogu njome okoristiti za vlastiti boljitak.

Kako bi se ostvario značajniji napredak u borbi protiv korupcije i osnažila demokracija u čitavom svijetu, TI poziva vlasti da osnaže institucije odgovorne za kontrolu i ravnotežu političke moći i osiguraju djelovanje ovih mehanizama bez zastrašivanja;  smanje postojeće razlike između antikorupcijskog zakonodavstva, prakse i provedbe; podrže organizacije civilnog društva koje potiču politički angažman i javni nadzor nad javnom potrošnjom, osobito na lokalnoj razini; podrže slobodne i neovisne medije, osiguraju sigurnost novinara i omoguće njihov rad bez zastrašivanja i uznemiravanja. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve