Ina zaprijetila: Zatvorit ćemo sva plinska polja

Autor: Dalibor Klobučar , 26. siječanj 2007. u 06:30

Zakon izdvaja podzemno skladište Okoli, a proizvodnju plina smatra energetskom djelatnošću iako ona po ostalim hrvatskim zakonima to nije, smatraju u Ini

Prijedlog zakona o tržištu prirodnog plina, koji će se za nekoliko tjedana naći na usvajanju u Saboru, financijski je udar na Inu, na otvaranje plinskog tržišta utječe fingirano a ne doista, poguban je za domaću proizvodnju prirodnog plina, nepotrebno uređuje izdvajanje podzemnog skladišta Okoli, a proizvodnju plina smatra energetskom djelatnošću iako ona po ostalim hrvatskim zakonima to nije. Zakon će, ako se ne izmijeni, izravno utjecati na pad cijena Ininih dionica, natjerati tu tvrtku da zatvori sva domaća plinska polja, te obustaviti daljnju plinofikaciju Hrvatske, odnosno gradnju plinovoda po županijama i gradovima. Drže to stručnjaci u Ini i Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin, koji su jučer u Hrvatskoj gospodarskoj komori ta gledišta prenijeli i predstavnicima resornog Ministarstva gospodarstva, koji su sporni zakon sastavili. “Zakon ulazi duboko u sferu menadžmenta i onemogućuje ga da osigura pozitivno poslovanje, rast kompanije i rast dividende. Nevjerojatno je na koliko mjesta zakon zadužuje i spominje Inu pa se pitam ima li pravo ime i ne bi li se trebao zvati Zakon o Ini”, drži savjetnik predsjednika Uprave Ine Stevo Kolundžić. Vladimir Kramberger iz Savjeta za energetiku Ine, koji je bio voditelj tima za suradnju s Ministarstvom gospodarstva pri sastavljanju Zakona, dodao je da je zakon štetan i za samu državu, što se tiče njenih napora o ulasku u Europsku uniju. Zakon je financijski udar na Inu, objašnjava Kramberger, jer Inin plin dijeli na domaći i uvozni, što je po njemu diskriminacija kakve nema nigdje u Europi. Isključiv je razlog tomu, dodaje, da se cijena plina može držati ispod tržišne cijene. “Da je to tako, dokazuje članak koji traži da Ina opskrbljivače tarifnih kupaca opskrbljuje samo domaćim plinom, dok uvozni smije prodavati tek kada domaćeg nestane”, zgraža se Kramberger te podsjeća da je otvaranje tržišta prirodnog plina u Hrvatskoj predviđeno 1. kolovoza 2008. godine. Kako će, pita se Kramberger, Ina na tome otvaranju biti ravnopravna ako je po novome zakonu dužna lokalne opskrbljivače domaćim plinom opskrbljivati idućih pet godina? Da Zakon samo fingirano utječe na otvaranje tržišta prirodnog plina, u Ini drže zato što će po njemu kupci iz današnje kategorije kućanstava imati pravo zadržati povlašteni status idućih pet godina (odnosno kupovati jeftiniji domaći plin od Ine), te istovremeno moći izabrati drugog opskrbljivača. “Baš me zanima koji će to drugi dobavljač pristati ući na tržište na kojem će gubiti”, ironično domeće Kramberger podsjećajući da otvaranje domaćeg tržišta prirodnim plinom prvenstveno znači ulazak konkurencije Ini kao jedinom današnjem opskrbljivaču tog energenta u Hrvatskoj. Bilo koji potencijalni opskrbljivač koji će na hrvatsko tržište htjeti ući ubrzo će shvatiti da od tržišta nema ništa.

Tada će on, a potom i Europska komisija, shvatiti da od otvorenog tržišta u kandidatkinji Hrvatskoj nema ništa zato što se u vrlo velikome broju njenih potrošača plin prodaje po umjetno održavanoj cijeni, znatno nižoj od tržišne. A tu, domeće Kramberger, šteta prelazi Inu i postaje nacionalna. Inini stručnjaci prijete da će ako kvalifikacija “domaći plin” ostane u zakonu i nakon 1. kolovoza 2008. godine, kada će se tržište liberalizirati, ozbiljno preispitati proizvodnju na mnogim plinskim poljima. “Gdje god troškovi proizvodnje plina budu veći od cijene koju ćemo moći postići na domaćem tržištu, ta ćemo polja biti prisiljeni zatvoriti”, kaže Kramberger. Što se tiče podzemnog skladišta plina Okoli, Inini predstavnici negoduju što zakon nalaže njegovo izdvajanje u zasebnu tvrtku, umjesto tvrtku kćer Ine, iako ta kompanija na Okole polaže pravo 30 godina već potpisanim koncesijskim ugovorom. Također, Inini su predstavnici zaključili da je proizvodnja prirodnog plina u svim ostalim hrvatskim zakonima i zakonima zemalja EU kvalificirana kao rudarska a ne energetska djelatnost. Pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku i rudarstvo Željko Tomšić, pak, odbacuje Inine optužbe zaključujući kako ih je vrlo malo točno, te naglašava da sve polaze od nezadovoljstva Ininih ljudi sadašnjom cijenom plina koju ovaj zakon ne regulira, već će ju urediti tarifni sustav koji će se također donijeti ubrzo. “Ovaj zakon ide u korist Ine i previše, i svaki bi se gospodarski subjekt borio da dobije ono što je Ina ovim zakonom dobila”, tvrdi Tomšić te dodaje kako je Ina natjerala Hrvatsku elektroprivredu da sama traži nove količine plina koje će joj biti potrebne u budućnosti iako to u HEP-u nisu htjeli. “Ne znam nijedan gospodarski subjekt koji ima najboljeg i najvećeg kupca, a traži dvostruke količina plina po tržišnim cijenama, koji tome kupcu odgovara ‘ne, izvolite si nove količine nabaviti sami’ . Upravo to je HEP-u rekla Ina”, domeće Tomšić. Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić, pak, drži da je dio zakona preuzet iz Zakona o građenju, koji je gotovo obustavio sve aktivnosti o plinofikaciji Dalmacije pa će nastavak plinofikacije država potpuno onemogućiti. “Problem je u tome što nije u redu tretirati plinsku mrežu jednog grada kao objekt poput neke građevine jer je mreža rasprostranjena po cijelom gradu. Pojedini dijelovi gradova gdje se plinovodi trebaju graditi potpuno su rekonstruirani pa tko će za njih nanovo raditi idejno rješenje”, pita se Šunić. Hoće li u ministarstvu neke dijelove Zakona mijenjati ili će prijedlog ostati isti i takav se uputiti Vladi pa u Sabor, ostaje vidjeti. Bilo kako bilo, ministarstvo i Ina za glađenje problema imaju još svega nekoliko tjedana…

Komentari (1)
Pogledajte sve

Inin management prijeti svojem vlasniku – dajte nas prestanite nasmijavati. Nisam protiv trzisne regulacije cijene plina, ali sve dok je drzava vecinski vlasnik INAe, onda njihovo plakanje nema smisla. Oni bi bili pod “drzavnom zastitom”, ali s “trzisnim cijenama” gdje im to odgovara.

New Report

Close