Lokalne vlasti kristalno su jasne na odgovoru steže li središnja vlast previše kesu kad je u pitanju lokalno financiranje. Kad su u pitanju pak detalji kako sami troše javni novac, puno su manje manje otvoreni. Transparentnost lokalnih proračuna je nezadovoljavajuća, no popravlja se i to češće u jedinicama s manjim brojem stanovnika i nižim proračunskim prihodima, pokazuje redovno istraživanje Instituta za javne financije.

U velikom istraživanju na svih 576 lokalnih jednica, IJF od studenog prošle godine do ožujka tražio odgovor na pitanja koliko je od pet traženih dokumenata (od izvršenja proračuna za 2014. do ovogodišnjeg dokumenta) dostupno građanima na internetskim stranicama gradova, županija i općina. Odgovor je mizernih 2.35, no i to je znatno više od prošlogodišnjih 1.75, ističe jedna od autorica istraživanja Mihaela Bronić. Najtransparentnije su županije, na njihovim stranicama može se u prosjeku naći 4.3 dokumenta, gradovi objavljuju 3,05, a općine su najmanje transparentne, s jedva dovoljnih 2,04. Koliko su rezultati porazni najbolje govore brojke da je samo osam općina, 25 gradova i 11 županija imalo dostupno sve tražene dokumente. Istovremeno, čak 20 posto općina, kao ni devet gradova, nisu objavili niti jedan, a još petina općina objavila je samo jedan dokument.

 Ravnateljica IJF-a Katarina Ott istaknula je da se "među najtransparentnijima nalaze jedinice s izrazito niskim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku, kao i malim brojem stanovnika, dok se neke od jedinica s najvišim prihodima i prihodima po stanovniku nalaze na dnu ljestvice". Dodaje da se nada kako će rezultati poslužiti za sveobuhvatnu fiskalnu reformu te preporučuje da se pojača zakonski pritisak na transparenost, kao uvede kažnjavanje lokalnih čelnike koji se odredbi ne pridržavaju. I tehnički ministar financija Zdravko Marić istaknuo je važnost transparentnosti riječima da iako "dokument od 1200 stranica nije zanimljiv široj javnosti, bitno podiže vjerodostojnost".

Među odlikašima su male općine Bizovac, Kistanje, Konavle, Kostrena i Orehovica. Među gradovima pak Buzet, Cres, Ivanec, Kastav, Labin ili Ozalj. Nijedan dokument koji odgovara na pitanje kako troše javni novac nisu našli shodnim objaviti, primjerice, Imotski i Vinkovci, kao ni neke od najbogatijih općina poput Sutivana ili Bola, koji imaju više od 10.000 kuna prihoda po stanovniku. Po ukupnoj transparentnosti svih jedinica na njezinu području, najtransparentnije su Karlovačka i Primorsko-goranska, a najzakopčanije Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija. Ocjena transparentnosti tri od pet za njegovu općinu Lukač, nekoliko kilometara od Virovitice, iznenadila je predsjednika Udruge općina Đuru Bukvića.

"Zatečen sam ocjenom, siguran sam da smo sve kriterije zadovoljili. U posljednjih nekoliko godina napravili smo iskorak, naš proračun je iznimno otvoren", ističe. Slabu sliku otvorenosti općinskih proračuna objašnjava potkapacitiranošću općina. "Činjenica je da u 428 općina velik broj ima problem s manjkom ljudskih resursa, a siguran sam da se svi trude biti maksimalno transparentni. U proteklih nekoliko godina jedinice lokalne samouprave ostale su bez više od 600 milijuna kuna prihoda. Od ukupnog proračuna od oko 125 milijardi kuna, samo 3,2 milijarde se vrati općinama. Odgovorno tvrdim da u državnu blagajnu uplatimo bar tri-četiri puta nego nam se vrati", kaže Bukvić.

Umjesto da političari skupljaju jeftine bodove na priči o ukidanju i/ili spajanju općina, ističe, bolje bi bilo da se ugledaju na europsku praksu fiskalne decentralizacije. U Europi se između 25 i 60% proračunskih prihoda vrati lokalnim jedinicama, a u nas se od svakih 100 kn prihoda lokalnoj upravi proslijedi 13,8 kuna. "Ovog momenta 428 općina ima spremno više od 10 mlrd. kn gotovih projekata za aplikaciju prema EU, a već drugu godinu uzaludno čekamo da Vlada raspiše natječaje", frustriran je Bukvić.

Goran Pauk, predsjednik Zajednice županija, zadovoljan je dobrim rezultatima 20 županija. "Javnost traži od nas maksimalnu otvorenost i vidljivost. Mi trošimo javni novac, svi trebaju znati na što on odlazi", kaže. Osim doze altruizma, tu je i doza političkog pragmatizma jer je pohvala transparentnosti benefit županijama, čije prekrajanje približavanjem izbora opet postaje predizborna tema. "Na nas se puca iz svih oružja, a ovakve vijesti podižu nam rejting i dokaz su da u nešto što je dobro ne treba dirati", poručuje Pauk. Županije pripremaju novi iskorak u transparentnosti; do kraja godine realizirat će se projekt kojim će sve dobiti jednak proračunski vizual.

Tako će građani moći na jednak način, istim brojem klikova, doznati koliko se, npr., troši na školstvo ili zdravstvo u Ličko-senjskoj županiji u usporedbi sa Zadarskom. Zadovoljan je i gradonačelnik Zaprešića i predsjednik udruge gradova Željko Turk. "Možemo biti zadovoljni ocjenom koja je bolja od lanjske, ali to nas ne može do kraja zadovoljiti jer ima prostora za napredak", kaže Turk. Gradovi  imaju velik obujam posla i najintenzivnije komuniciraju s građanima. "Što bolje objavljujemo detalje, građani više znaju, što onda nama pomaže u radu. No, visoko smo centralizirana država u kojoj se od nas svakim danom traži sve, a ostajemo sa sve manje novca", zaključuje.