Zbog eksplozije javnog duga, koji će ove godine dosegnuti 90 posto BDP-a, sve se češće čuju upozorenja da, nastavi li tako, Hrvatska ide ravno u bankrot.

No, javni dug otkriva samo dio obveza države koje ulaze u statistiku, a da su mu se dodale sve potencijalne obveze, ukupan dug Hrvatske još bi potkraj 2013. dosegnuo 100 posto BDP-a, otkriva novi aktualni osvrt Instituta za javne financije (IJF) koji potpisuju Anto Bajo i Marko Primorac. U namjeri da zaobiđu maastriški plafon od 60 posto udjela javnog duga u BDP-u, mnoge članice svoje obveze vode izvanbilančno, bildajući jamstva, obveze javnih tvrtki, javno-privatna partnerstva (JPP) i loše kredite, o čemu u nekim zemljama dio podataka javno nije ni dostupan, poput JPP-a u Njemačkoj.

Razmjeri potencijalnih obveza dijametralno mijenjaju sliku financijske ranjivosti diljem Europe: 2013. ukupan dug članica dosegnuo je u prosjeku 118 posto BDP-a, a samo je šest zemalja zadovoljilo kriterij duga (Slovačka, Rumunjska, Luksemburg, Bugarska i Estonija). Stoga IJF zaključuje da je opravdano pitanje treba li redefinirati fiskalne kriterije iz Maastrichta. Otkrivanje podataka o potencijalnim obvezama Europska komisija najavljuje da će one u budućnosti doći u prvi plan kako bi se smanjio rizik i izbjegli šokovi.

Iako podatke treba uzeti s oprezom, oni bi mogli izmijeniti percepciju investitora i rejting agencija te dovesti do preispitivanja rejtinga pojedinih država, što bi moglo utjecati na njihove troškove zaduživanja, a to je upozorenje koje bi Hrvatska trebala vrlo ozbiljno shvatiti.