Mogućnost da PDV plaćaju po naplati umjesto izdanom računu, koja se od prvog siječnja otvara za 70.000 poduzetnika, osim rupe u proračunu, mogla bi uz porezno rasterećenje nekima od njih zakomplicirati svakodnevni život. Proučavajući iskustva europskih zemalja Danijela Kuliš iz Instituta za javne financije u aktualnom osvrtu ističe da će potez olakšati protok novca u nelikvidnom gospodarstvu, ali i otežati računovodstvo, prijave poreza i donijeti nove troškove.
Teško do računice
Dio poduzetnika će odahnuti, no ne svih 70.000. Ulazak u sustav je dobrovoljan, a uz činjenicu da više pogoduje onima koji odobravaju dulje rokove plaćanja te onima koji u različitim rokovima plaćaju račune nego ih naplaćuju, dio će procijeniti da im se promjena ne isplati. Oni čije se isporuke plaćaju odmah po prodaji, poput trgovaca i ugostitelja kojima izlazni PDV nastaje po prodaji bez prava odbitka pretporeza dok ne plate račune dobavljačima, kao i oni kojima je ulazni PDV veći od izlaznog ili imaju kontinuirane isporuke, teško će naći računicu.Kuliš ističe da onima koji ju pronađu računovodstvo će biti složenije jer se odvojeno moraju voditi obračuni po naplaćenim računima od onih po obračunskom načelu (primjerice za izuzete transakcije). To znači posebne obrasce, zasebne evidencije u knjizi primljenih računa za odgođeni PDV, složeniju godišnju poreznu prijavu. Problem poduzetniku nastaje i u trenu kad poduzetnik izlazi iz sustava jer do određnog roka mora obračunati i platiti PDV koji duguje.
Podmazati kolanje novca
Koliko će od 70.000 poduzetnika ući u sustav ovisit će i hoće li uz promet do tri milijuna kuna Vlada propisati druge kriterije poput podmirenja obveza za PDV, a koji su dosegli 5,5 milijardi kuna poreznog duga, ili nepostojanja poreznih prekršaja. Premda će odgoda plaćanja PDV-a podmazati kolanje novca u ekonomiji koja to nasušno treba, ostaje problem nelikvidnosti. "Neprimjereno dugački rokovi plaćanja ili čak neplaćanje primaran su problem koji treba rješavati i sankcionirati što daleko više pridonijelo uspješnijem poslovanju", zaključuje Kuliš.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.ne bi pomoglo.
pa i država ne može utjerat sebi porez od takvih.
strah od poreznog nadzora ne postoji.
većina onih koji tako posluju to rade preko više firmi i sve firme direktni dužnici su skeleton firme koje nemaju nikakvu imovinu, najčešće ni zaposlenike, a “krovna” društva duguju krajnjim skeleton firmama pa one imaju i potraživanja i dugovanja.
i ako ih previše prodrmaš (ovrha, nadzor, policija štogod) vlasnik će ih pustit u stečaj tj. realno će jednostavno napustit firmu i nastavit poslovat preko drugih
pošto se radi o d.o.o vlasnik nema nikakvih daljnih obveza.
i još će pričat kako mu je firma otišla u stečaj jer ni njemu nisu plaćali.
to što su mu najveći dužnici upravo firme kojima je sam vlasnik (ili netko povezan sa njime) to se ne spominje.
naravno u praksi je sve to nešto kompliciranije i nije sve baš tako očito – ne postoji strikna hijerarhija i firme su dosta isprepletene i “vertikalno” i “horizontalno”..
Autorica je u pravu što se tiče dodatnih evidencija o nenaplaćenom PDV-u.
Bilo bi puno jednostavnije da se u šumi tolikih izvještaja uvede još jedan obvezatan, a to je obvezna dostava popisa svih dužnika poreznoj upravi koji
ne podmire svoje obaveze u propisanom roku. Smatram, da bi se tako poboljšalo
plaćanje od straha da im ne dođe porezni nadzor, jer ima dosta onih koji namjerno ne plaćaju i okreću tuđi novac jer poduzetnici nisu skloni obračunu kamata na
zakašnjela plaćanja od straha da ne izgube kupca.
Uključite se u raspravu