Dinamika rasta duga opće države ove bi se godine mogla usporiti kao rezultat nešto nižih potreba financiranja proračunskog deficita, međutim udio javnog duga u BDP-u, koji je dostigao 80,6 posto, moći će se smanjiti tek uspostavom solidnog gospodarskog rasta za što je preduvjet provedba dubljih strukturnih reformi, ističu iz Hrvatske gospodarske komore.

U aktualnom komentaru na temu duga opće države, pozivajući se na podatke HNB-a, navode kako je javni dug u 2014. godini u odnosu na 2013. povećan za 14,2 milijarde kuna ili za 5,6 posto te je krajem godine iznosio 265,1 milijardu kuna, čime je njegov udio u BDP-u povećan za 4,6 postotnih bodova na 80,6 posto BDP-a.

Iako je prošlogodišnji rast duga niži od ostvarenoga u 2013. godini, kada je iznosio 17,7 posto, analitičari HGK ističu kako se ipak radi o neodrživoj dinamici rasta i previsokoj razini zaduženosti koja ograničavajuće djeluje na mogućnost budućega gospodarskog rasta. Tim više što je prošlogodišnje usporavanje dinamike zaduživanja dijelom rezultat korištenja sredstava koja su bila osigurana zaduživanjem krajem 2013. godine.

Pritom napominju kako je, kao i u prethodnim kriznim godinama, i u 2014. glavninu prirasta javnog duga (99,5 posto) generirala središnja država koja je njime financirala visoki proračunski deficit. Tako je dug središnje države porastao za 14,1 milijardu kuna, dok je istodobno dug lokalne države povećan za 62,4 milijuna kuna te dug fondova socijalne sigurnosti za 2,6 milijuna kuna.

Dodaju kako je zadržana i struktura zaduživanja koja je karakteristična za razdoblje djelovanja krize, u kojem se oko 60 posto zaduživanja odnosi na domaće tržište (u prošloj godini 62 posto), a oko 40 posto na inozemni dug.

Iz HGK upozoravaju da se s dosegnutom razinom duga opće države Hrvatska udaljila od Maastrichtskog kriterija od 60 posto BDP-a, pri čemu je takva razina duga jedan od glavnih čimbenika koji nas uvrštava u skupinu zemalja s detektiranim prekomjernim makroekonomskim neravnotežama.

Istodobno je razina duga, a još više njegova dinamika rasta u posljednjim godinama, i jedan od važnih činitelja zadržavanja lošega kreditnog rejtinga zemlje.

Dinamiku rasta duga oslikava činjenica da je u 2008. godini iznosio 36 posto BDP-a da bi na kraju prošle godine dosegao 80,6 posto, odnosno porastao za 44,6 postotnih bodova.

Situacija je još nepovoljnija pribroje li se službenom dugu opće države i potencijalne obveze države temeljem izdanih jamstava (22,8 milijardi kuna), čime udio tako definiranog duga u BDP-u doseže visokih 87,5 posto.

U HGK očekuju kako bi se ove godine dinamika rasta duga opće države mogla usporiti kao rezultat nešto nižih potreba financiranja proračunskog deficita, koji bi se trebao smanjivati pri povećanoj pozornosti Europske komisije zbog utvrđenih prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i prekomjernoga proračunskog manjka.

Međutim, udio javnog duga u BDP-u moći će se smanjiti tek uspostavom solidnog gospodarskog rasta, za što je preduvjet provedba dubljih strukturnih reformi, zaključuju analitičari HGK.