Iako još uvijek ima dosta problema, sustav e-računa polako postaje standard

Sudionici okruglog stola na kojem se raspravljalo o implementaciji sustava e-računa te problemima i prednostima koje ono donosi gospodarstvu/MARKO PRPIĆ/PIXSELL Sudionici okruglog stola na kojem se raspravljalo o implementaciji sustava e-računa te problemima i prednostima koje ono donosi gospodarstvu/MARKO PRPIĆ/PIXSELL

EU norme i standardi propisali su način provedbe i detalje te je sada potrebna prilagodba svih sustava, a ta je implementacija vrlo zahtjevna.

U organizaciji Poslovnog dnevnika održan je okrugli stol (Ne)spremnost hrvatskoga gospodarstva za e-račun. Digitalizacija više nije opcija, ona je nužna i promjene koje dolaze s njom se moraju prihvatiti, računovodstveni sustavi prilagoditi i kroz suradnju svih dionika osigurati da proces implementacije prođe što lakše i da svi iskoriste brojne benefite novih sustava. 

"Obveza zaprimanja e-računa datira još od 1. prosinca 2018. godine, obveza izdavanja e-računa započela je s 1. srpnja 2019. godine, ostavili smo prijelazni rok od sedam mjeseci za dobavljače/izdavatelje eRačuna, a zadnja statistika FINE iz srpnja pokazuje da je preko 4000 registriranih javnih naručitelja na nacionalnoj centralnoj platformi za razmjenu e-računa, svega 1000 je ostalo i to su uglavnom škole i vrtići, stoga možemo biti zadovoljni ovim rezultatima", pohvalila se Maja Radišić Žuvanić, voditeljica službe za digitalno gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Andreja Kajtaz, direktorica Sektora komercijalnih digitalnih rješenja u Fini napominje kako javni naručitelji nisu bili potpuno spremni, no državna tijela su ispunila svoju obvezu. "Iako je ovaj mjesec registracija trebala biti gotova, mi obavljamo sve što treba i kako možemo. 200.000 računa u dva tjedna srpnja, više od 4000 subjekata dokaz su da sustav radi i funkcionira, a bit ćemo potpuno zadovoljni kad se sve poteškoće, kojih ima, otklone", ističe Andreja Kajtaz.

 

Bajsič

Znalo se da je to projekt koji ne može biti gotov u zadanim rokovima.

Ništa bez edukacije
Marko Cukrov, voditelj korporativnih projekata u Hrvatskoj pošti objašnjava kako je u pitanju šira priča koja obuhvaća niz dionika. "Zakonom je definirano što je elektronički račun, u kojem formatu se izrađuje i po kojoj normi, kako se šalje, zaprima i obrađuje. Takva definicija obuhvaća niz dionika i definira njihove odgovornosti. Mi u Hrvatskoj Pošti s našom uslugom ePošta, osiguravamo siguran prijenos dokumenata prema definiranim zakonskim odredbama. U praksi, odgovore na probleme i pitanja svi traže od nas informacijskih posrednika. Primjerice kako izraditi ispravan račun prema propisanoj EU normi a to je konkretno u domeni njihovih računovodstvenih programa. Isto tako česti upiti su iz domene računovodstva ili pravne prirode, iz tog razloga bilo bi poželjno da se uključe i stručnjaci iz navedenih područja", smatra Cukrov.

 

4 tisuće

registriranih javnih naručitelja na nacionalnoj centralnoj platformi za razmjenu e-računa

Josip Kovačec, direktor prodaje servisa Moj e-Račun napominje kako su svi posrednici osigurali metode i nude sigurna programska rješenja, no korisnici se i dalje susreću s nizom nejasnoća, imaju niz pitanja te im je potrebna kvalitetna podrška. "Fokusirali smo se na veće korisnike, ali prvo treba odraditi određenu vrstu edukacije. Dosta posla nas još čeka, sam smo tek negdje na pola puta. Znali smo da je to projekt koji nema šanse da bude gotov u rokovima i u ni jednoj zemlji nije bilo tako, ali za dva mjeseca od 1.srpnja osnovna funkcionalnost će biti sređena i do kraja godine će sve biti riješeno", objašnjava Božidar Bajsič, direktor operacija u Editel Adria.

Kajtaz napominje kako su europske norme i standardi propisali način provedbe i detalje te je sada potrebna prilagodba svih sustava, a ta je implementacija vrlo zahtjevna. Kako bi je olakšali korisnicima, Fina je održala više od stotinu radionica te informirala i educirala sve koji su bili zainteresirani. Ipak, svi oni koji su kasnili s implementacijom naišli su na teškoće. "Računovodstveni sustavi se moraju prilagoditi, svi obveznici Zakona moraju se angažirati oko promjena i prilagodbi i tada će sve biti lakše", napominje Radišić Žuvanić.  

 

Cukrov

Primatelji računa moraju nedvojbeno utvrditi pošiljatelja i integritet sadržaja.

Korisnički upiti rastu
Vedran Tadić, ICT product menadžer u sektoru za marketing poslovnih korisnika Hrvatskog telekoma napominje kako su organizirali više od 30 radionica na temu e-računa jer su u kontaktu s korisnicima shvatili da je to tema o kojoj poduzetnici znaju malo i kako tek razmišljaju o implementaciji e-računa u svoje kompanije."Zaprimili smo veliki broj upita korisnika o potrebi uvođenja e-računa i o samoj usluzi, na što smo reagirali provedbom brojnih besplatnih edukacija. Međutim, situacija je kompleksna jer u procesu uvođenja e-računa sudjeluje više strana", ističe Tadić.  Igor Javor, direktor Službe podrške sustavima za upravljanje dokumentima u mStart plusu smatra da bi se problemi riješili da je registar bio uređen na vrijeme, točnije u prosincu 2018 godine.

 

Kovačec

Pojavljuju se novi posrednici i što ih je više to će usluge biti naprednije.

  "Ako Javnih naručitelja danas u registru nedostaje 1000 ili 1500, to nije zadovoljavajuće stanje. Mnogi ne znaju trebaju li se registrirati ili ne, ili znaju pa se ipak ne registriraju, i iskreno ni sad ne vidim tko može garantirati je li taj registar cjelovit", pita se Javor. Andreja Kajtaz se na to nadovezuje poručivši kako nije bitan samo registar već implementacija sustava. "Kad se donosio zakon bio je pritisak da se čim više korisnika ostavi tržištu, dakle nije propisano da svi moraju koristiti Finu, već samo  državne tvrtke i čisti javni naručitelji, a mi znamo tko su oni. Dobar dio javnih naručitelja može birati kako će primati i slati e-račun. Na tržištu ima 11 informacijskih posrednika koji su prepoznali potencijal u toj niši, to je  tržišna usluga, i informacijski posrednici moraju, po prodanoj usluzi, osigurati svojim klijentima nesmetano korištenje sustava", objašnjava Andreja Kajtaz. 

 

11 informacijskih

posrednika prepoznalo je šansu u toj niši i trenutno djeluje na tržištu

I dalje ima neregistriranih
Maja Radišić Žuvanić napominje i kako se centralni registar registriranih javnih naručitelja zapravo temelji na zakonu o javnoj nabavi i popisu obveznika javne nabave i kako je u pitanju 'živi' popis koji je podložan promjenama. "Iako je proces registracije jednostavan i traje samo nekoliko minuta, nažalost, i dalje postoje oni koji se nisu registrirali", kaže Maja Radišić Žuvanić.

˝Tvrtke koje su se na vrijeme pripremile, za njih sustav funkcionira. Samo je pitanje zašto na cijelom tržištu nisu svi dobro implementirali sustav. Ovo nije tržište u kojem će se tvrtke naglo obogatiti, mnogi su krenuli krivo u to, problem je što je velika većina tvrtki vidjela priliku za brzu zaradu. Mi unutar ePošta tima, koji se bavimo razvojem usluge, shvatili smo ovo kao ulazak u novo doba, širu digitalizaciju društva. Smatramo da se pozitivne stvari iz ovog zakona mogu preliti na sve račune u poslovnoj domeni a dugoročno i za slanje računa u digitalnom obliku prema građanima, zato je jako bitno da izgradimo stabilan i siguran sustav u koji će korisnici imati povjerenja, te u tom kontekstu Hrvatska Pošta je svakako siguran partner u digitalizaciji poslovnih procesa", istaknuo je Cukrov.

 

Kajtaz

Većina javnih naručitelja može birati kako će primati i slati e-račune.

Andreja Kajtaz napominje kako se čitav proces zaštite autentičnosti, vjerodostojnosti izdavatelja te zaštite integriteta nije definiran samo ovim zakonom, već prvenstveno Zakonom i Pravilnikom o PDV-u koji postoji već niz godina, te da otkad postoji ta zakonska regulativa od tada se moraju  kontrolirati metode koje osiguravaju uvjete za pravovaljani e-račun, od autentičnosti do zaštite podataka.  Problem su i računi koji su odbijeni od strane primatelja, a Javor smatra kako taj problem treba riješiti jer su razlozi odbijanja nelogični i za to nema propisa. Kako kaže, tvrtke kojima je mStart posrednik imaju velik broj takvih računa - iako su računi formalno ispravni ipak su odbijeni, a rješavanje svake pojedine situacije iziskuje dodatni napor i vrijeme. 

"Ako je račun odbijen s strane primatelja, to je stvar računovodstva, nije stvar nivoa usluge za razmjenu e-računa. Takve stvari se rješavaju na višem nivou. Ako je račun odbijen zbog sadržaja, potrebno je poslati odobrenje i novi račun. Dakle, za svaku veliku promjenu treba vremena. To je proces koji će u narednim mjesecima rješavati probleme poput ovog što s odbijenim računima koji su tehnički ispravni ali ne u sadržaju i slično", smatra Bajsič.   Kovačec ističe kako je glavni problem što mnogi žele sve u zadnji tren, ali kako će uskoro sve to biti riješeno.  Servis Moj-eRačun do danas je na centralnu platformu, e-račun servis za državu, uspješno prenio više od 90.000 e-računa, od koji je gotovo 60.000 u prvoj polovici srpnja, što čini 30 posto ukupnog prometa centralne platforme. "Mi nismo nespremni za e- račune, brojke dokazuju da smo itekako spremni", poručuje Kovačec. 

 

Tadić

Situacija je kompleksna jer u procesu uvođenja sudjeluje više strana.

Mnogi kaskaju za nama
Andreja Kajtaz napominje kako su i druge europske zemlje imale probleme, pa su pronašle rješenje.  "Mi smo među prvim europskim zemljama implementirali europsku normu i istestirali je još u ožujku 2018.godine. Europska komisija je pisala o tome, dobro je i to istaknuti, da ne ispadamo da smo samo loši, poručuje Andreja Kajtaz. Maja Radišić Žuvanić se nadovezuje i ističe kako čak 12 država članica kaska za nama i kako je sve što je do sad napravljeno i više nego pohvalno, a i Europska komisija je na svojim stranicama objavila uspješnu hrvatsku priču vezanu uz e-račune. "Zaprimamo deset puta veći broj upita za uslugu nego do sada i to iz B2B segmenta i kroz razgore s poduzetnicima vidimo da su oni spremni, otpora prema promjeni nema. Mikropoduzetnika ima jako puno, a mi kao kompanija koja poduzetnike želi povezati sa svim prednostima novih tehnologija im moramo pomoći", kaže Tadić.

Bajsič pak napominje kako je i dalje potrebna promjena u načinu razmišljanja. "Benefita ima - od ubrzavanja procesa nadalje, ali tek s vremenom će to biti komoditet koji će kompanije koristiti i to je pozitivna stvar. E-računi su standard i tvrtke polako počinju to shvaćati i uviđaju da je moguća optimizacija troškova", objašnjava Bajsič. Ipak, ističe Cukrov, da bi se ostvarili svi benefiti, bitno je osigurati siguran sustav, kako bi se mogle provoditi sve kontrole, pogotovo na strani primatelja koji su izloženi riziku plaćanja.  Napominje kako je bitno da primatelji računa u elektroničkom obliku, mogu nedvojbeno utvrditi identitet pošiljatelja i integritet sadržaja, kako bi se izbjegle moguće prijevare i nepravilnosti. Na pružateljima usluga je odgovornost da se drže propisanih metoda slanja i tako bitno utječu na smanjenje svih rizika i potencijalno negativnih efekata, što je vidljivo u modelima koje je tržištu ponudila ePošta.

 

Javor

Ne vidim tko može garantirati je li registar javnih naručitelja cjelovit.

"Zakon će zasigurno u budućnosti implicirati veliku korist za cjelokupno gospodarstvo. Tri su bitne komponente za kvalitetno pružanje usluge informacijskog posredništva. Na prvom mjestu je podrška, također je važan i doseg, odnosno broj korisnika u mreži informacijskog posrednika upravo zbog proširenja razmjene e-računa i u B2B segmentu te zadnja, ali također vrlo bitna komponenta je dodana vrijednost koju posrednik može ponuditi, a to su dodatne usluge poput elektroničkog arhiva, sustava za upravljanje dokumentacijom, Andreja Kajtaz, mogućnosti razmjene ostalih eDokumenata i slično. Tržište se razvija, stalno se pojavljuju novi posrednici i što ih je više, to će usluge biti naprednije", smatra Kovačec. U završnim riječima sudionici okruglog stola pozvali su poduzetnike da prilagode svoje poslovanje jer digitalizacija više nije samo priča, već stvarnost.

  "Poduzetnici moraju misliti dugoročno i shvatiti višestruke prednosti koje im donosi digitalizacija poslovanja, koje uvijek ističemo: s uvođenjem e-računa korisnici ostvaruju znatne uštede (troši se neusporedivo manje papira), automatiziraju procese, smanjuju mogućnost ljudskih pogrešaka, a povećava se preciznost i točnost podataka", poručuje Tadić. Osim prilagodbe ključna je i edukacija. "Bitno je educirati ljude jer ljudi su ti koji rade u kompanijama, bitno je uključiti sve dionike u ovaj proces i svi bismo zajedno trebali generirati povjerenje u sustav. Hrvatska Pošta u širem kontekstu ima jako bitnu ulogu i svakako će sukladno strategiji 2022, sa svojom uslugom ePošta biti nosioc pozitivnih promjena u području digitalizacije", zaključuje Cukrov. Bajsič prognozira kako će svi problemi do iduće godine biti dio prošlosti. "Svi znamo da svaka takva nova stvar može biti bolja, i da ulazak u digitalno doba možemo olakšati. Vjerujem da će se od iduće godine promijeniti puno i da će sve brige i problemi biti otklonjeni", kaže Bajsič.

 

Radišić Žuvanić

Iako je proces registracije jednostavan, i dalje postoje oni koji to nisu učinili.

Dobre brojke
Kovačec poziva sve informacijske posrednike na što kvalitetniju podršku korisnicima. "Sjajnom poslu koji radimo, svjedoče brojke iz srpnja", ističe Kovačec. Javor pak očekuje kontrolu registra. "Sustav je tek krenuo, svi mi imamo svoje klijente, ali i javni naručitelji moraju biti nečiji klijenti stoga je potrebno iskontrolirati registar", napominje Javor. Andreja Kajtaz očekuje da se sva otvorena pitanja uskoro zatvore i poteškoće svedu na minimum. "Pozvala bih sve korisnike da afirmativno pristupe procesu. No, svi trebamo čim prije početi raditi na zatvaranju svih otvorenih pitanja koja danas, sutra mogu uzrokovati posljedice", smatra Andreja Kajtaz. Maja Radišić Žuvanić napominje kako je u sustavu ključno znati tko čime upravlja. "Digitalizacija nam nije mogućnost, nego obveza i ako želimo održati korak s drugim ekonomijama, onda nemamo izbora. Digitalne vještine i edukacija su nužne i to moramo prihvatiti", zaključuje Radišić Žuvanić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!