Iako je napredovala za 5 mjesta, Hrvatska pretposljednja u EU po sposobnosti da stvori, privuče i zadrži talente

Autor: Darko Bičak , 29. studeni 2016. u 22:00
Zbog malih ulaganja u obrazovanje i znanost, kao i zbog inertnog i birokratskog sustava, mladi talenti svo ju budućnost najčešće traže u inozemstvu/Fotolia

U HGK kažu da i ovo istraživanje pokazuje kako Hrvatska zapravo i nije sinonim za kvalitetnu i obrazovanu radnu snagu.

Iako je ove godine poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu na lani, Hrvatska je i dalje među najslabije rangiranim zemljama svijeta po sposobnosti da razvije i očuva svoje talente.

Naime, prema izvješću Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost, Hrvatska je zauzela 53. mjesto u konkurenciji 61 promatrane zemlje. U odnosu na prošlu godinu, kada smo bili 58., radi se o napretku.  U ovom izvješću Švicarska je prvorangirana zemlja, a slijede Danska, Belgija, Švedska, Nizozemska, Finska, Norveška, Austrija, Luksemburg i Hong Kong. Od zemalja novih članica EU, najbolje je rangirana je Poljska na 29. poziciji, a slijede Češka na 31., Slovenija na 35., Slovačka na 39., Mađarska na 50. te Rumunjska na 52. mjestu.

Od zemalja EU iza Hrvatske je jedino Bugarska na 57. mjestu. U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ističu da je i ovo izvješće pobija tezu da je jedno od glavnih obilježja Hrvatske kvalitetna i obrazovana radna snaga ili je bar narušava čim dođe do usporedbe s ostalim, bivšim tranzicijskim članicama EU. "Samo istraživanje, odnosno rang pojedinih promatranih pitanja koja određuju ukupan rang, daje odgovor na pitanje zašto je pozicija Hrvatske tako loša. 

 

0,85 posto

BDP-a izdvajali smo lani za istraživanje i razvoj

Za tržište nespremni
Među 61. promatranom zemljom Hrvatska je u području "Ulaganje i razvoj" 56. odnosno 59. po pitanjima prakse za vrijeme školovanja te obuke zaposlenika, u području "Privlačenja talenata" je 60., odnosno pretposljednja po pitanjima privlačenja i zadržavanja talentiranih ljudi te prisustvu visoko kvalificiranih radnika iz inozemstva, a u području "Spremnosti zemlje za ispunjavanje potreba tržišta rada" izrazito je nisko pozicionirana po nizu pokazatelja. Na primjer zadnja je po financijskim vještinama, a predzadnja po međunarodnom iskustvu radne snage. Razlozi ovako loše pozicije su dobro poznati, a to su niska ulaganja i obrazovni sustav koji se ne razvija sukladno potrebama tržišta", kažu u HGK.

Pojašnjavaju da su najveće rasprave oko obrazovnog sustava vođene oko tržišno nebitnih razloga poput uvođenja vjeronauka ili seksualnog odgoja u škole, a izostala je sveobuhvatna i tržišno orijentirana obrazovna reforma. "Naravno, sve se to već godina odvija u uvjetima preopterećenog proračuna i ukupno niskih izdvajanja za obrazovanje, istraživanje i razvoj.  Izdaci za istraživanje i razvoj godinama su među najnižima u EU, u 2015. godini iznosili su tek 0,85% BDP-a, a prema Nacionalnom programu reformi cilj ih je u 2020. godini povećati na 1,4% BDP-a. Osim ukupno niske razine izdvajanja, problem privlačenja talentiranih ljudi svodi se i na neadekvatno nagrađivanje u usporedbi s ostalim europskim zemljama, mogućnosti napredovanja i općenito lošeg tretiranja znanja i sposobnosti u društvu.

Naravno, loši rezultati istraživanja su dodatno naglašeni aktualnim post kriznim razdobljem, visokom razinom nezaposlenosti i odljevom mladih u inozemstvo.  Za "ispravljanje" takvog stanja nužno je niz mjera u obrazovnom sustavu, ali i općenito u ekonomskoj politici. Već i ovakva istraživanja daju približnu sliku u kojim područjima su najveća zaostajanja za drugim zemljama i gdje bi trebalo provesti najveće reforme", kažu u HGK. Razlog zbog kojeg se Hrvatska nalazi na 53. mjestu jasan je i Ivani Ninčević-Lesandrić, direktorici Poduzetničkog centra Soline te aktualnoj saborskoj zastupnici Mosta. 

Bez uvjeta za mlade
Ona ističe da se uspjeh bazira na tri ključna faktora: ulaganju i razvoju, privlačenju talenata i kapacitetu države koji nisu na razini na kojoj bi trebali biti.  "O tome dovoljno govori podatak da je udio hrvatskog izdvajanja za istraživanje i razvoj u BDP-u 2014. godine iznosio svega 0,79%. Od usporedivih EU tranzicijskih zemalja manje su izdvojile jedino Latvija i Rumunjska. Naši talentirani i visokokvalificirani mladi ljudi nažalost svoj prvi posao traže u inozemstvu jer nemaju ovdje tu priliku. Država im ne daje odgovarajuće uvjete za to, sve je na volji i snalažljivosti pojedinaca. S druge strana, kada i radimo edukaciju putem raznih mjera, ne osmišljavamo je pametno, odnosno na temelju relevantnih analiza", pojašnjava Ivana Ninčević-Lesandrić.
 

Komentirajte prvi

New Report

Close