Vlada nema problem samo s time što joj jedan ministar nije upisao vlastitu nekretninu u katastar. U Centralni registar za e-račun nisu se dosad upisali ni svi obveznici javne nabave u kojoj se godišnje vrti više od 50 milijardi kuna proračunskog novca, a za koje je kao rok zakonski propisan ponedjeljak 1. srpnja.

Sva ministarstva, državne agencije, kao i sve državne tvrtke i druga tijela koja sudjeluju u javnoj nabavi morali su do 1. srpnja biti potpuno spremni raditi s e-računima. No, sada ispada da na to nisu spremni baš svi.

Na Fininoj javnoj tražilici e-Računa ne može se još uvijek pronaći brojne državne tvrtke, ali i druge obveznike javne nabave. To su nam potvrdili i u Fini, koja je još u petak objavila da je pod velikim pritiskom onih koji su se to pitanje odlučili riješiti u zadnji trenutak. Na naše pitanju da li su s 1. srpnja sva ministarstva, državne agencije, državne tvrtke i drugi obveznici javne nabave spremni primati e-račune iz Fine su izrazili nadanje da će to biti u idućem razdoblju.

“Većina je registrirana, no s današnjim danom primjećujemo da ima još javnih naručitelja koji nisu u Centralnom registru. No, kako se najveći broj korisnika registrirao u prethodna dva tjedna, očekujemo da će u narednim danima biti riješen i taj dio korisnika”, kažu u Fini. Prema procjeni Fine, više od 5500 subjekata po cijeloj Hrvatskoj bilo je obvezno od ponedjeljka prijeći u cijelosti na e-račun. O tome kako su se pak trošitelji državnog novca pripremili za tu obvezu ukazuje objava koju je Fina postavila na svoje internetske stranice u petak 28. lipnja.

“U razdoblju od 26. do 28. lipnja zaprimljeno je više tisuća upita i zahtjeva za integracijom, stoga vas ljubazno molimo za razumijevanje. Na sve vaše upite će biti odgovoreno u najkraćem mogućem roku, a ne duže od dva radna dana”, piše Fina.

Ključan je, pak, problem što u takvoj situaciji sve tvrtke, obrti i drugi poduzetnici, koji su osvojili poslove javne nabave i uredno ih isporučili te za njih ispostavili e-račun, ne mogu do svog novca. Država, naime, traži da se od 1. srpnja koristi samo elektroničke račune.

Kako papirnati računi više ne vrijede, a e-račune neki naručitelji ne mogu primiti, stvara se paradoksalna situacija u kojoj si je dio javnog sektora pronašao još jedan način da odgodi plaćanja, odnosno kupi vrijeme za ispunjavanje svojih obveza. Inače, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta hvali se da bi se korištenjem e-računa moglo uštedjeti između 6 i 13 posto iznosa javne nabave, što je potencijalno i do milijardu eura godišnje.

Unatoč svim tim koristima za proračun, upravo je privatni sektor taj koji se pokazao mnogo zainteresiranijim za prelazak na e-račun. Dosad je 11 tvrtki posrednika registrirano na središnju platformu za e-račun. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta to su: Fina, Hrvatska pošta, Hrvatski telekom, mStart, Moj eRačun, Omnizon, Hitra produkcija računa, Editel Adria, POS, Optim IT i Raverus. Da je spremnost privatnika za e-račune velika kazale su nam i tvrtke koje im izravno nude te usluge preko spomenutih posrednika.

Mirko Erić, direktor Infokoma kaže da rast interesa za e-račune bilježe od početka godine. Sada su zainteresirani čak i oni koji nisu izravno uključeni u postupke javne nabave, a Erić očekuje da će do kraja godine uslugu e-računa koristiti više od 70 posto njegovih korisnika.

Slično navode u SOAP/Minimaxu, gdje kažu da su korisnike o e-računu obavijestili još lani tako da je većina već spremna za e-račune.

“Zadovoljni smo brojem korisnika e-računa te vjerujemo da će ih u narednom periodu biti još, ne samo zbog zakonske obveze već i tendencije k digitalizaciji poslovanja”, kaže Jelena Kukret iz SOAP/Minimaxa.

I u Datalabu su nam rekli da je većina njihovih korisnika već spremna za e-račune.

“Datalab je korisnike na vrijeme pripremio i upoznao s korištenjem eRačuna te nismo imali posebnu navalu u ovom periodu”, kažu.

I u tvrtki Konplast kažu da je većina korisnika prešla na e-račune, dok su nam u Libusoft Cicomu čak potvrdili da su praktički svi njihovi korisnici spremni za e-račune. To je tim zanimljivije, jer je, kako navode, mahom je riječ o jedinicama lokalne samouprave.