I u krizi gastarbajteri kući poslali više od milijardu eura

Doznake radnika i iseljenika u Hrvatsku pale samo 2 posto

Kao što je ekonomski rast (i) u Hrvatskoj godinama bio poduprt snažnim priljevom stranoga kapitala, njegovo kopnjenje zbog globalne krize utječe i na tempo izlaska iz recesije. Izravna strana ulaganja lani su donijela upola manje deviza nego 2008., a 15-ak posto smanjio se i devizni priljev od turizma. Uz takve oscilacije na važnosti dodatno dobivaju stabilni devizni oslonci kakvima su se i u kriznoj 2009. pokazale inozemne doznake radnika i iseljenika, ublažavajući recesijski udar na standard građana.

Brži tempo
Sanja Madžarević-Šujster, glavna ekonomistica u zagrebačkom uredu Svjetske banke, kaže da su prema procjenama Svjetske banke te doznake u Hrvatskoj lani pale samo dva posto, na 1,57 milijardi dolara, dok su globalno smanjene 6 posto. S obzirom na poboljšane izglede za globalnu ekonomiju, u toj instituciji očekuju povećanje priljeva radničkih doznaka u zemlje u razvoju, i to za 6,2 posto ove godine te 7,1 posto iduće. To je nešto brži tempo oporavka u odnosu na prethodne prognoze te institucije. “A kao što je za krize Hrvatska zabilježila manji pad doznaka iz inozemstva, tako se ove godine procjenjuju ‘samo’ stabilnima, odnosno iduće godine s nižim rastom u odnosu na globalni prosjek”, kaže Madžarević-Šujster. Posljednjih godina inodoznake u nas su se kretale između 2,5 i 3 posto BDP-a. To ih čini značajima ne samo za ona kućanstva koja ih izravno primaju već i šire. Takvu ocjenu ne mijenja bitnije ni utjecaj tečaja u dolarskim, odnosno eurskim iskazima doznaka. Brojke Svjetske banke i HNB-ova statistika tekućih transfera u privatnom sektoru u okviru bilance plaćanja dijelom se i zbog kretanja tečaja donekle razlikuju. Prema HNB-u, priljev deviza po tekućim transferima privatnog sektora lani je dosegnuo oko 1,3 milijarde eura ili oko tri posto manje nego godinu prije. Više od četiri petine tog iznosa ili nešto više od milijardu eura odnosi se upravo na doznake radnika i iseljenika iz inozemstva. Iako je u cjelini već neko vrijeme trend lagano opadajući, što se objašnjava promjenama u strukturi migracija (udio ‘klasičnih gastarbajtera’ smanjuje se na račun obrazovanijih i onih koji u inozemstvo vode i obitelji), taj novac za Hrvatsku će i nadalje biti značajan.

Ulaganja kopne
Pogotovo kad se ima u vidu da se, primjerice, kod priljeva po izravnim stranim ulaganjima ove godine očekuje daljnje znatno kopnjenje. Prema procjenama središnje banke, naime, ove bi godine ta ulaganja mogla pasti dodatnih 20-ak posto, na oko 1,6 milijardi eura ili nešto više od 3 posto BDP-a.

Srbija i BiH mnogo ovisnije o inodoznakama

Srbiji 2009. stiglo 5,4 milijarde dolara
Na doznake migranata zaposlenih u inozemstvu istočni se susjedi oslanjaju znatno više nego Hrvatska. U Srbiju ih se 2009. slilo oko 5,4 milijarde dolara, što je unatoč krizi porast od gotovo deset posto u odnosu na godinu prije. To je zemlju lani svrstalo među 15 najvećih primatelja iseljeničkih novčanih doznaka u svijetu, a, ističući to, tamošnji je ministar iseljeništva Srđan Srećković izračunao i da to predstavlja rast na blizu 15 posto BDP-a te da je svaki građanin Srbije po osnovi doznaka primio oko 700 dolara.

Bosanci među tri najveća primatelja u Europi
Time je neupitan njihov doprinos ekonomskoj stabilnosti, ali problem je, kaže, što taj novac najvećim dijelom ide u potrošnju, a ne u štednju ili investicije. Bosna i Hercegovina, čijih je više od milijun građana u inozemstvu, o doznakama dijaspore, relativno gledano, još više ovisi. Njihov udio u BDP-u godinama je premašivao petinu. Lani je kriza osjetno smanjila te transfere, no prema procjenama Svjetske banke inodoznake u BiH i dalje predstavljaju gotovo 15-ak posto BDP-a i po tom je kriteriju među tri najveća primatelja u Europi i 14. u svijetu.

Komentari (1)
  • Pro9
    Pro9 11:56 22.7.2010.

    Ovo bi trebalo poslati svakome tko tvrdi da od “gastarbajtera” nema nikakve koristi i kao što bi oni htjeli tu, ne plaćaju ni porez itd. Polovica onih “stranaca” koji svake godine dolaze na Jadran su “gastarbajteri”, plate oni više “poreza” nego domorodac. I više od toga. Toliko o “dragim” gastarbajterima. Usput to je pojam kojim se još od 90ih više ne služi nitko u zemljama gdje ti ljudi rade.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve