I strani ulagači traže da Vlada 'reže' porez na plaće, a ne PDV

Na skupu u Zagrebu svi suglasni oko smjera porezne reforme/Marko Lukunić/PIXSELL Na skupu u Zagrebu svi suglasni oko smjera porezne reforme/Marko Lukunić/PIXSELL

Poseban problem mentalitet je Hrvata - ne vjeruju da se do uspjeha stiže edukacijom i radom, već političkom vezom.

Drugi dan zaredom gospodarstvenici, ovaj put iz redova stranih ulagača u Hrvatskoj, Vladi Andreja Plenkovića preporučuju da u pripremi porezne reforme na kojoj upravo rade njegovi ministri, umjesto PDV-a reže porezne terete na plaće. Takav apel unisono su desetke puta ponovili sudionici konferencije Udruženja stranih ulagača na temu "Investicije u Hrvatskoj: potencijali ili realnost".

"Ako želimo zadržati mlade u Hrvatskoj, smanjimo poreze na plaće. Bruto plaće za poslodavce neka ostanu iste, a neka neto iznos radnicima bude veći, samo tako ostajat će raditi kod kuće", poručio je Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača. Sve preporuke koje ulagači redovito daju u Bijeloj knjizi i dalje stoje, no u ovom trenutku prioritetno je smanjiti opterećenje rada. Helena Schmidt iz Deloittea Hrvatska, zapitala se je li baš pravi trenutak za smanjenje PDV-a, te kako bi se u proračunu nadoknadilo 2 milijarde kuna, koliko bi mu pali prihodi nakon smanjenja PDV-a za 1 postotni bod.

Velike oscilacije
Ona smatra da je oportunije sada se fokusirati na plaće, a tek u drugoj fazi, za nekoliko godina, na PDV, priželjkujući da i taj rez bude nešto ozbiljniji, primjerice do razine u Sloveniji (22%).  Dizanjem neto plaća radnici će ostajati u Hrvatskoj, njihovom potrošnjom nadomjestiti poduzete mjere, ali i ono važnije - popraviti poziciju u očima ulagača koji traže lokacije u kojima će ulagati. Govoreći iz iskustva Deloittea, taj je aspekt ulagačima itekako važan, posebice za djelatnosti s višim udjelom troška rada koje trebaju visokokvalificirane radnike i koje isplaćuju više plaće, a kojima se Hrvatska želi otvoriti.

 

2 mlrd.

eura doznake su dijaspore i dvaput su veće od stranih ulaganja

U odnosu na zemlje s kojima se kompariramo u Hrvatskoj bruto plaće nisu nekonkurentne, ali su, ističe Schmidt, neto plaće osjetno manje, pa posljedično nizak životni standard demotivira ljude i potiče odlazak. U zemlju koja nema ljudskih resursa nitko se ozbiljan neće odlučiti ulagati, upozorava Fogec. U raspravi se kao posebno slaba točka iskristaliziralo pitanje mentaliteta ljudi. Na razini Hrvatske, prema analizi temeljenu na podacima Eurobarometra, naš se mentalitet pokazuje poražavajućim za ulaganja.

Hrvati dobru edukaciju uopće ne drže važnom za uspjeh i po tome su na pretposljednjem mjestu u EU, dok još manje drže do predanosti radu, po čemu smo na posljednjem mjestu ljestvice, a s druge strane na prvom smo mjestu predvodimo po mišljenju da su političke veze ključne za uspjeh. No, velike su oscilacije unutar Hrvatske, pa je Međimurje izdvojeno kao primjer dobrog mentaliteta koji privlači ulagače, zbog čega ga je i Financial Timesa nedavno uvrstio među TOP-10 malih regija Europe po atraktivnosti za ulaganja.

Jako Horvat, voditelj Odjela za razvoj gospodarstva u Regionalnoj razvojnoj agenciji REGEA ispričao je kako je njega i osobno Međimurje pridobilo i doselio se iz rodnog Cavtata. Taj mentalitet kojeg označavaju dobre vizije i radne navike ljudi odraz je i blizine Austrije, a glavni problem Horvat trenutno vidi u nedostajanju radnika, zbog čega više ne mogu privlačiti nove investicije. Plaće u tom kraju su najniže u Hrvatskoj, zbog dosadašnje velike otvorenosti ulaganjima u radno intenzivne i niskoprofitabilne djelatnosti, no Međimurci su ne samo najproduktivniji, nego i najzadovoljniji u Hrvatskoj jer se, kako je zaključeno, "pokrivaju pokrivačem kojeg imaju". 

Ista pravila, druga provedba
Fokus im je sada na zahtjevnijim i bolje plaćenim djelatnostima, za što su potrebni radnici. Horvat prenosi i mišljenja mnogih ulagača koji bi rado isplatili zaposlenicima 13. plaću, božićnicu i slične nagrade, ali i takve isplate "pojedu" porezi. Prijedlog je stoga i da se i na to obrati pozornost kod porezne reforme. Davor Belić, direktor Kaspar papira iz Preloga iz iskustva te tvrtke ukazuje kako razliku u provođenju iste regulative čini lokalna razina upravljanja.

Njegova je tvrtka, kaže, u samo šest dana uspjela dobiti potrebne dozvole za početak gradnje proizvodnog pogona, zahvaljujući koordinaciji gradonačelnika koji je zamolio činovnike da ostanu iza 16 sati i pomognu da se posao odradi brzo i pokrene ulaganje. Iz statistike koju je prezentirao Fogec, doznake iz inozemstva ubrzano rastu i s dosegnutim iznosom od 2 milijarde eura dvostruko su veće od stranih ulaganja. Loše je ako naši ljudi doznačuju dva puta više nego što stranci ulažu u našu zemlju, zaključio je Fogec, pozivajući na brzu reakciju, prije svega u porez na dohodak. 

Komentari (2)
  • miami
    miami 17:44 27.6.2018.

    Smanjili bi 1 % PDV-a………….? Pa, koji će nam to ku-ac pomoći?

    Pa, toliko su spremni odvojiti od usta?
    Pa, to je kao da se prežderavaju oko bogate trpeze , i narodu - odstupe zrno graška………….
    Pa, ti ljudi stvarno ništa ne kuže što se događa u Hrvatskoj???

  • martom
    martom 17:32 26.6.2018.

    Od 2000 god. pa nadalje sve i jedna vlada je bila izrazito antinarodna, pa tako i trenutna! Mislite li dakle da će poslušati i uvažite ove prijedloge??!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve