Način financiranja udruga novcem državnog proračuna, odnosno način određivanja iznosa koji se troše u te svrhe, treba preispitati. Zaključili su to državni revizori u izvješću o reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna u 2015. Čini se, dakle, da ocjene Državnog ureda za reviziju (DUR) daju argument više ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću, koji je upravo na temi proračunskog financiranja zaratio s eksponentima raznih udruga.
Nadležna ministarstva kojima se raspoređuju sredstva za udruge tijekom veljače su Ministarstvu financija dostavili izvještaje o lanjskom utrošku sredstava u 2015. no, kako ističu u DUR-u, ona su strukturirana prilično šaroliko.
U pojedinima su načini dodjele sredstava i popisi organizacija s dodijeljenim iznosima navedeni, dok u drugima nisu, a u izvještajima nema podataka o uspostavljenim kontrolama namjenskog korištenja sredstava te o praćenju učinaka ostvarenih sredstvima dodijeljenim udrugama. Zbog toga državni revizori predlažu da se propiše obvezna struktura i sadržaj godišnjih izvještaja o utrošku tih namjenskih prihoda, uključujući i podatke o učincima, odnosno ciljevima koji su ostvareni novcem dodijeljenim udrugama.
Uza sve, državni revizori upozoravaju kako prema postojećim propisima godišnji iznos sredstava raspoloživ za financiranje udruga nije unaprijed poznat (ovisi o tome koliko je prihoda od igara na sreću) pa nerijetko na kraju godine znatan iznos biva neutrošen.
Lani je od prihoda od igara na sreću ministarstvima dano na raspolaganje 375,6 milijuna kuna, a najviše je, 152,8 milijuna, raspoređeno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Ministarstvu socijalne politike i mladih pripalo je 89,5 milijuna, Uredu za udruge 52,4 milijuna, te Ministarstvu kulture 36 milijuna kuna. Kako je pak 2014. ostalo neutrošeno 117,9 milijuna, prošle su godine raspoloživa sredstva iznosila 493,5 milijuna.
S krajem godine utrošeno je 386 milijuna, pa je 107 milijuna opet preneseno u iduću. Državna revizija je, mimo toga, već uobičajeno spočitnula i loše planiranje prihoda i rashoda proračuna, kao i brojne proceduralne i računovodstvene propuste i nepravilnosti u knjiženjima pojedinih ‘događaja’.
Primjerice, osim podbačaja na stavci prihoda od pomoći, uglavnom iz Europske unije, za dvije milijarde kuna ili 30 posto, prihodi od upravnih i administrativnih te pristojbi po posebnim propisima planirani su na 2,5, a ostvareno je milijardu više. Istodobno, rashodi za materijal i energiju planirani su na 2,7 a dosegnuli su 3,7 milijardi. Među brojnim primjedbama su i prigovori vezani uz (ne)uključivanje u izvješća podataka o nepodmirenim dospjelim obvezama, potencijalnim obvezama po osnovi sudskih sporova (na kraju 2015. oko 3 mlrd. kuna) te nenaplaćenim potraživanjima.
Konačno, u DUR nalažu i da se podaci o deficitu opće države jasnije prikazuju, uključujući i objašnjenja razlika između nacionalne i metodologije metodologije EU (ESA 2010).
Oročenje državnog novca
Višak u HNB-u uz negativnu kamatu!
Jedan od prigovora državnih revizora odnosi se i na način knjiženja vezano uz slobodna novčana sredstva proračuna koja se drže kod Hrvatske narodne banke. U 2015. ona su oročavana kod Hrvatske narodne banke na temelju zaključnica, a u većini slučajeva oročavanja (ali i sredstava po viđenju) HNB je, kažu, obračunao negativnu kamatnu stopu. Državnim revizorima pritom je problematično to što je negativna kamata na oročena sredstva evidentirana u Glavnoj knjizi državnog proračuna kao umanjenje prihoda od kamata, pa iz nje nisu vidljivi podaci o iznosu rashoda u vezi s negativnim kamatama na oročena sredstva. Međutim, za javnost je zapravo i zanimljivija sama činjenica da su se negativne kamatne stope koje su već neko vrijeme europska stvarnost, prelile i kod nas. I središnja banka, naime, povjereni joj novac danas ne može plasirati uz “zaradu”, zbog čega je lani, primjerice, bankama velikodušno prepustila da dio pričuva same održavaju.
Spor sa Zagrebom
205 mil. kn knjižiti kao potencijalnu obvezu
Državni ured za reviziju, među ostalim, Ministarstvu financija je naložio da vrijednost sudskog spora s Gradom Zagrebom u iznosu 205,9 milijuna kuna, uvećano za obračunane zakonske zatezne kamate i parnične troškove, do pravomoćnosti sudske presude evidentira kao potencijalnu obvezu državnog proračuna. Prema trenutnom stanju sudskih sporova, potraživanja od Grada Zagreba na ime povrata više ostvarenih prihoda iz dodatnog udjela u porezu na dohodak, Ministarstvo financija neće naplatiti, nego će Gradu Zagrebu morati vratiti ranije uplaćena sredstva u državni proračun, uvećana za kamate i sudske troškove, ističe se u izvješću DUR-a. Prema pomoćnim evidencijama Ministarstva financija, naime, potraživanja od Grada Zagreba za povrat više primljenih sredstava za financiranje decentraliziranih funkcija iz ranijih godina (do konca 2014.) na kraju 2015. iznose 1,07 milijardi, što nije evidentirano u Glavnoj knjizi proračuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Nisam mislio da ću ikada to napraviti ali eto – dogodio se dan da se moram registrirati i reagirati na ovaj članak.
Kako sam aktivan u udrugama više od deset godina, znam kako funkcioniraju one “dobre” i one “manje dobre” a također znam kako se i sredstva u ministarstvima dogovaraju…
– Uglavnom, do današnjeg dana nije provedena niti jedna javna rasprava o pravilnicima koji uređuju alokaciju sredstava od igara na sreću i proračunskih sredstava unutar pojedinog ministarstva – džabe ti javni natječaj, komisije i transparentnost ako u pozivu/natječaju odrediš prioritete na način da odabrani imaju prednost (princip uređivanja javnih nabava). Ništa protuzakonito ali je li fer? Nikako.
– Ovo s “u izvještajima nema podataka o uspostavljenim kontrolama namjenskog korištenja sredstava te o praćenju učinaka ostvarenih sredstvima dodijeljenim udrugama” je propust opet ministarstava jer udruge su dužne predati izvještaj za svaku utrošenu lipu, svaki trošak je unaprijed predviđen i potvrđen u fiksnom iznosu (ponekad se odobrava odstupanje od 10%) ali na štetu druge stavke jer je ukupni iznos predodređen, predaju se kopije računa, bankovnih izvoda, fotografije, potpisne liste, opisna izvješća, evaluacije interne i eksterne itd… A da ne govorim o tome da uz sva nadzorna tijela i sam donator stavlja u ugovor klauzulu da može provesti kontrolu i 5 godina nakon provedbe projekta te fizički opet svu ovu dokumentaciju još jednom provjeriti. Naravno, u svakom žitu ima kukolja, uvijek postoji mogućnost malverzacija ma koliko god bili uvjeti čvrsti ali nažalost se zbog par udruga baca ljaga na cjelokupni sektor.
A sektor je takav da su sredstva iz pretpristupnih fondova i ovih sad za koje su se udruge mogle prijavljivati, potrošena u skoro 100% iznosu. Nažalost, zbog dnevnopolitičkih igara bez granica i ne-slušanja bilo koga osim ega, ishitreno a prekasno je donesena odluka o smanjivanju sredstava za ured za udruge* što će dovesti do drastičnog pada prijava projekata na natječaje jer će se smanjiti razina sufinanciranja EU projekata (UZUVRH je financirao do 50% participacije u projektu – npr, 15.000 od 100.000 vrijednosti projekta sa 70%). Naravno da se taj iznos trenutno vraćao u proračun jer udruge ne odbijaju pretporez ali lako je pročitati da se toliko i toliko novaca daje udrugama pa eto, ajmo drvljem i kamenjem.
*mogu i o tome puno više ali komentari imaju ograničenje broja znakova
Uključite se u raspravu