'I ovo malo pšenice bit će nam dovoljno'

Ove godine je u Hrvatskoj uljanom repicom zasijano oko 44.000 hektara poljoprivrednih površina/Thinkstock Ove godine je u Hrvatskoj uljanom repicom zasijano oko 44.000 hektara poljoprivrednih površina/Thinkstock

Postoji kapacitet za sijanje 180 tisuća hektara pšenice, a jesenas je zasađeno svega 98 tisuća hektara.

Hrvatski poljoprivrednici se sve više okreću profitabilnijim kulturama uljarica i šećerne repe, a na uštrb žitarica pšenice i kukuruza, rečeno je na okruglom stolu "Proljetna sjetva - Kako siješ tako ćeš i žeti!" koji je u srijedu održan u organizaciji portala Agrobiz, Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika u Zagrebu. Istaknuto  je da Hrvatska godišnje sije oko 700.000 hektara poljoprivrednih površina. Ernest Nad iz HGK Županijske komore Osijek smatra da, iako smo jesenas zasijali povijesno najmanje površine pod pšenicom, svega 98 tisuća hektara, nema razloga za brigu te da će pšenice biti dovoljno. 

 

Nad

Imat ćemo dosta pšenice za vlastite potrebe, ali moramo sijati više pšenice jer smo ove godine zasijali povijesno najmanje površina.

Više šećera
"Uz sve dobre agrotehničke mjere, ulaganja i prinos od 4 - 5 tona po hektaru, imat ćemo proizvodnju od 450.000 - 500.000 tona pšenice, što je uglavnom dovoljno za naše potrebe", kaže Nad. Ipak smatra da je neophodno povećati površine pod pšenicom na 180 tisuća hektara s očekivanim urodom od milijun tona. Da postoje kapacitetu za preradu toliko pšenice i u domaćim tvrtkama pokazuje i podatak da imamo 57 mlinova s kapacitetom 1,2 milijuna tona pšenice te 110 tisuća tona kukuruza.

 

Režić

Uz sadašnju cijenu šećerne repe od 270 kuna po toni i poticaj, mislim da imamo najbolje uvjete za proizvođače u Europi.

Na njegovom tragu je i Zdravko Tušek, ravnatelj Savjetodavne službe, koji smatra pozitivnim što se poljoprivrednici sve više orijentiraju na intenzivne kulture, a ne samo na žitarice.  No, i on je svjestan da se površine pod pšenicom i kukuruzom moraju povećati.   Mato Božić, član Uprave Žita Osijek, ističe da je povezanost primarne poljoprivrede i prehrambene industrije vrlo važna za funkcioniranje sustava.

"Ove godine u vlastitom ili kooperantskom aranžmanu imamo oko 80 tisuća hektara. Od toga 20.500 hektara suncokreta, 11.500 hektara soje, 12.000 hektara kukuruza, 8200 hektara šećerne repe i 14.500 hektara ostalih kultura. Imamo 22 tisuće hektara vlastitog zemljišta, a ostatak otpada na oko 2500 naših kooperanata, kaže Božić.

 

Dobošić

Na selima ima sve više ljudi koje se više ne bavi poljoprivredom te su spremni iznajmiti svoju zemlju, ali i zadržati poticaje.

Dodaje da su procjene da je ove godine u Hrvatskoj uljanom repicom zasijano oko 44.000 hektara. Osim uljarica, 2017. će biti značajna i po rastu udjela šećerne repe na hrvatskim njivama. Ivo Rešić, član Uprave Viro tvornica šećera ističe da je ove godine zabilježen rast površina pod ovom kulturom za 20 posto te da se radi o rekordu u 25 godina njegove profesionalne karijere. "Viro će imati 13,5 tisuća hektara u Hrvatskoj te još 2,5 tisuća hektara u Mađarskoj i Srbiji.  Uz sadašnju cijenu šećerne repe od 270 kuna za tonu, uz poticaj EU-a, mislim da imamo najbolje uvjete za proizvođače u Europi", kaže Rešić.

Voćari u problemu
I dok sektor proizvodnje šećera i uljarica raste, voćari su u velikim problemima zbog vremenskih nepogoda koje im uništavaju proizvodnju. Tomislav Tomšić, član Uprave Agromeđimurja Čakovec i potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice, ističe da su voćari zbog mraza jedva preživjeli prošlu godinu te je pitanje koliko će ih dočekati berbu.  

 

Dobošić

Na selima ima sve više ljudi koje se više ne bavi poljoprivredom te su spremni iznajmiti svoju zemlju, ali i zadržati poticaje.

Marina Dobošić, mlada poljoprivrednica koja proizvodi bučino ulje i čiji OPG se prostire na 60 hektara kod Sv. Ivana Žabno kaže da ima problema s pronalaženjem radne snage, ali i raspodjelom poticaja. "Na selima ima sve više ljudi koje se više ne bavi poljoprivredom te su spremni iznajmiti svoju zemlju, ali i zadržati poticaje s čime mogu zaraditi i do šest tisuća kuna po hektaru", ističe Dobović.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!