I javne tvrtke bi, kao banke, trebale koristiti forenzičare za provjeru klijenata

Vlada je nedavno ukinula Financijsku policiju s ciljem zaštite proračuna i postizanja efikasnoti.

Ironično je što je upravno Financijska policija trebala štititi proračun s obzirom da su njezine temeljne zadaće bile: provođenje financijskog nadzora radi snaženja financijske discipline proračunskih obveznika, suzbijanje neslužbenog gospodarstva, odnosno sive ekonomije, te sprečavanje izbjegavanja plaćanja proračunskih obveza u cilju ostvarivanja proračunskih prihoda.

Što ćemo sad bez Financijske policije?

Hoće li ukidanje financijske policije utjecati negativno na hrvatsko gospodarstvo? Kao prvo, ministar je najavio da će posao Financijske policije preuzeti druge institucije, tako da se zapravo ne ukidaju aktivnosti Financijske policije, nego se samo radi i organizacijskim promjenama. S druge strane, njezino djelovanje podrazumijeva da je djelo već počinjeno a šteta je već načinjena, tako da njezino postojanje i ne pruža neku preventivnu zaštitu od prijevare.

Za mišljenje smo upitali i prof. dr. sc. Vinka Belaka, predavača na Ekonomskom fakulteta u Zagrebu. Belak napominje da to nije prvi put da se Financijska policija ukida, da se čini da se radi o organizacijskim promjenama te da se pravi razlog ukidanja ne zna. Što se samih poduzeća tiče, njima je korisnije uzimati usluge poslovnih forenzičara, kako bi se zaštitili od mogućih prijevara od sadašnjih i potenijalnih budućih partnera. Usluge poslovnih forenzičara bi mogli koristiti i Nadzorni odbori koji imaju veliku odgovornost nadzirati poslovanje poduzeća, ali nemaju uvid u pravo stanje stvari. Menadžeri i zaposlenici mogu ne prikazivati “prave” račune i izvještaje i time nanositi štetu organizaciji za koju rade, a ponekad te njihove aktivnosti nije lako uočiti jer su potrebna posebna znanja i vještine, poručuje Belak.

Postoji li potreba za poslovnim forenzičarima u Hrvatskoj?

Sva poduzeća koja imaju namjeru širiti svoje poslovanje u inozemstvo i povezivati se sa stranim poduzećima čija su imena našim poduzećima nepoznanica, mogla bi, a ponekad i trebala, provesti provjeru njihovih “papira” kako bi se preventivno zaštitila od mogućih prijevara, kaže Belak. Općenito, napominje, poslovna forenzika pomaže u sprečavanju velikih šteta u gospodarstvu koje nastaju zbog prijevara i lažiranja financijskih izvještaja.

U svijetu je sasvim normalno da poduzeća provjeravaju svoje poslovne partnere te da koriste usluge komercijalnih poslovnih forenzčara ukoliko sumnjaju na prijevaru. Revizori sami po sebi nisu dovoljni jer oni nemaju tu obvezu da traži moguću prijevaru, nego samo provjeriti jesu li financijski izvještaji u skladu s propisima, kaže Belak.

Banke odavno koriste poslovnu forenziku, te osim što imaju svoje forenzičare, po potrebi koriste i usluge vanjskih forenzičara. Na taj način provjeravaju svoje klijente ( i privatne i pravne osobe) koji kod njih žele podići kredite, kako bi se izbjegla svaka moguća šteta koja bi nastala od poslovanja s prevarantskim klijentima. Belak dalje kaže kako je u SAD-u trend da se poslovni forenzičari koriste u brakorazvodnim parnicama i kod proglašenja osobnog bankrota, odnosno osobnog stečaja. Velika prednost komercijalne poslovne forenzike je to što može pozitivno utjecati na kvalitetu sudskih vještačenja, jer stranke u sporu mogu tražiti pobijanje prvotnog izvješća sudskog vještaka, tako da unajme poslovne forenzičare koji bi ponovili vještačenje. Kada bi sudski vještaci imali na umu da netko pokušati pobiti njihovo vještačenje vezano uz područje račinovodstva i sl., kvalitetnije bi prionuli na taj posao.

Osim privatnih poduzeća, i javna poduzeća bi, kaže Belak, trebala unajmljivati poslovne forenzičare u provjeravanju poslovnih partnera. Time se i sama javna poduzeća mogu zaštiti ukoliko nešto pođe po zlu, i pozvati se na izvještaj poslovnih forenzičara, napominje. Razvoj poslovne forenzike u Hrvatskoj, s naglaskom na komercijalnu forenziku, je tek u svojim začecima, ali postoji pretpostavka da će postojati sve veća potreba za uslugama poslovnih forenzičara. Završen je prvi ciklus programa za stjecanje zvanja “Ovlašteni računovodstveni forenzičar”, a to zvanje je steklo 46 polaznika koje Belak naziva “visokostručnim ljudima s velikim iskustvom na području računovodstva”, spominjući da se neki od polaznika bili sudski vještaci.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve