I Dežela otvara vrata radnicima iz RH, Austrija posljednja brana

Autor: Marija Brnić , 16. lipanj 2018. u 10:02
Foto: Petar Glebov/PIXSELL

U HGK i HUP-u još ne očekuju masovan odlazak radne snage.

Sudeći prema najnovijim vijestima iz Slovenije, nakon 1. srpnja Austrija će biti jedina članica EU u koju će hrvatski radnici i dalje imati ograničen pristup tržištu rada. Prema pisanju Dela, slovenski parlament neće razmatrati odluku vlade iz ožujka o produljenju ograničenja za hrvatske radnike do srpnja 2020., ali je u međuvremenu tamošnja gospodarska komora tražila da se pomogne gospodarstvu koje vapi za radnicima, te da uklone ograničenja za zapošljavanje Hrvata. Zauzeo se za to i ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek.

Hrvatski radnici, posebno oni iz pograničnih područja, i uz ograničenja godinama prelaze raditi u Sloveniju, gdje im poslodavci ishode radne dozvole, pa uklanjanje posljednjih prepreka neće izazvati efekt tsunamija, ali će zbog većih plaća radnici nastaviti tražiti poslove u Sloveniji. Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK, očekuje da će radnike primarno povući prerađivačka industrija, koja ima zavidno visoke stope rasta, a koju je i dosad mučio deficit radnika. Migracije naših radnika on očekuje i dalje najviše iz mjesta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, iz kojih su slovenske tvrtke, uključujući i zagrebačku, te karlovačku županiju, organizirali prijevoz do tvornice u Sloveniji. Sličnu praksu, podsjeća Vidović, koriste i neke naše tvrtke, poput Boxmark Leathera, dovodeći dnevno radnike iz Mađarske ili drugih susjednih zemalja.

 

1. srpnja

prestaju zadnja ograničenja 
i u Sloveniji

I glavni direktor HUP-a Davor Majetić kaže kako nema “naznaka koje bi ukazivale na povećani interes hrvatskih državljana za slovensko tržište rada ni u ovom trenutku očekujemo veće migracije u Sloveniju”. On podsjeća kako je nedavno istraživanje HUP-a i Promocije plus pokazalo da prvih šest razloga za odlazak iz Hrvatske nisu vezani uz poslodavce, no već sada su, dodaje, svi koji su u mogućnosti podigli plaće ili rade na njihovom povećanju. Taj pozitivan efekt i veću konkurenciju među poslodavcima za kvalitetnim radnicima Vidović kaže kako se već počinje događati, te očekuje da će za radnike razvoj događaja biti pozitivan, ne samo kroz rast neto plaća, nego i većeg zapošljavanja na neodređeno i dobivanja drugih pogodnosti od poslodavca. Porezna reforma usmjerena na dodatno rasterećenje troška rada i veće neto plaće i Majetić i Vidović vide ključnim za zadržavanje radnika u Hrvatskoj. 

Komentirajte prvi

New Report

Close