Hrvatske željeznice do 2010. godine planiraju uložiti 1,2 milijarde kuna u razvoj nove željezničke mreže koja će Zagreb bolje povezivati sa svim većim gradovima u osam okolnih županija. Projektom “Čvor Zagreb” – kako ga Uprava HŽ-a naziva – Sisak, Karlovac, Zabok, Krapina, Križevac i Kutina postali bi predgrađa glavnoga grada i dobili poticaj za ubrzani razvoj, a unutar 45 – 65 minuta putnici bi iz Zagreba stizali u Slunj, Novsku, Bjelovar, Koprivnicu i Varaždin.
Da bi to postigli, u HŽ-u moraju iznaći način za remont postojećih pruga širega zagrebačkog prstena, odnosno uložiti oko tristo milijuna eura u obnovu 300 kilometara kolosijeka. U izgradnju novih objekata, odnosno još 250 kilometara pruga morat će uložiti četristo milijuna eura, a za elektrifikaciju postojećih i novih pruga (ukupno 400 km) morat će pronaći još 120 milijuna eura. Uprava treba nabaviti i 50 garnitura novih elektromotornih vlakova, vrijednih između 150 i 200 milijuna eura, te sagraditi novi telekomandni sustav na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, čvoru Zagreb i svim priključnim prugama, što će stajati dodatnih 40 do 50 milijuna eura.

Porezni novac
“Kako bismo to ostvarili, prvo moramo postići sporazum o financijskoj podršci između županija, grada Zagreba i ostalih gradova cijelog područja. Dio novca smoći ćemo kreditima IFI (WB, EBRD, EIB) i nastavkom realizacije projekata iz EBIS studije, a dio povući iz ISPA strukturnog fonda za zaštitu okoliša i prometnu infrastrukturu. Financirali bismo se i sredstvima od poreza prema zagađivačima okoliša kao što su Ina i HEP, privatni automobili, kamioni i autobusi, pa i iz državnog proračuna”, objašnjava Marijan Klarić, zamjenik predsjednika Uprave HŽ-a. Realizacija tako složenog projekta, dodaje, neće biti moguća bez odlučnih i djelotvornih političara koji će sa znanošću i strukom omogućiti izradu tehničke dokumentacije, etapnu realizaciju cijelog projekta, određivanje vlasničke strukture poduzeća koje će pružati usluge prijevoza, transparentni tarifni sustav prihvatljiv građanima i davateljima usluga prijevoza te organizacijsku formu davatelja prometnih usluga kao samostalnoga poslovnog subjekta s poslovanjem po tržišnim načelima.
“No koliko se to trenutno činilo nemogućim, toliko je zapravo moguće. Investiranje projekta gradskog i prigradskog željezničkog prometa pokazalo se potpuno opravdanima u svim zemljama Europske unije gdje su do sada realizirane. Stoga ne treba zaboraviti na njihovu bespovratnu pomoć s kojom možemo financirati većinu cijele priče”, naglašava Klarić.

Ekološki pristup
U tako uređenom prostoru, drži, trenutno naseljenom s približno 2,2 milijuna stanovnika, stvorili bi se uvjeti za formiranje satelitskih naselja između Zagreba i gradova u okruženju. No u HŽ-u tu ne staju. Dapače, dodaju, to bi bio tek početak razvoja gradskog i prigradskog željezničkog prometa u RH. Cilj je stvoriti 14 prigradskih prstenova izuzetne željezničke povezanosti. Prvi bi objedinjavao Zagreb, Sisak i Karlovac, drugi bi činio Rijeku, treći Pulu i Pazin, četvrti Gospić, pa Knin, Zadar, Šibenik, Split i Ploče. Gradio bi se i prsten između Varaždina, Čakovca, Koprivnice i Bjelovara, zasebna mreža Virovitice, mreža poveznica Osijeka, Vinkovaca i Vukovara te mreža Slavonskog Broda.

MVP: EU sredstva za razvoj prometa daje iz fondova vezanih uz ekologiju

Da za projekte prigradskih željeznica i slične projekte EU uvijek ima određenu svotu novaca, potvrdio je Dalibor Dvorny iz Ministarstva vanjskih poslova. “Europska unija budućim zemljama članicama sredstva za razvoj prometa daje iz fondova vezanih uz ekologiju pa ne vidim razloga zašto ne bi prihvatila projekt razvoja željeznice koja je najekološkiji oblik prijevoza današnjice. Naravno projekt treba biti maksimalno dobro i detaljno pripremljen te bi se trebao predati na uvid u iduće tri godine kako ne bismo zakasnili. Nismo, naime, jedini koji planiraju sličnu stvar”, zaključio je Dvorny.