Hypo Alpe Adria banka (HAAB) revidirala je naviše svoju raniju procjenu gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj godini s 0,5 na 1 posto, kazao je u srijedu na konferenciji Macroeconomic Outlook direktor Odjela ekonomskih istraživanja HAAB-a Hrvoje Stojić.

Podignuta je prognoza BDP-a za 2015. ne samo zahvaljujući eksternom cikličkom oporavku, već i nizu drugih faktora poput niže cijene nafte, poreznog rasterećenja dohotka, ali i povijesno niskih kamatnih stopa, što pozitivno utječe na visoko zaduženo stanovništvo te tvrtke.

"Za 2015. smo nedavno pozitivno revidirali očekivanu stopu rasta na 1 posto uslijed boljih utjecaja iz inozemstva, koji su se prije svega refektirali kroz brži rast izvoza i rekordnu turističku sezonu, ali i ono što je bitno, kroz smanjeni trošak servisiranja duga", rekao je Stojić.

Privatni sektor u Hrvatskoj je visoko zadužen pa ako je tvrtkama i građanima pojeftinila kamata, znači da su imali više prostora za investicije, odnosno potrošnju. Ono što se također neminovno treba dogoditi je razduživanje kako bi krenuo novi kreditni ciklus, izjavio je Stojić.

"U 2016. zadržali smo prilično suzdržanu projekciju rasta od 0,5 posto, iako vidimo da će se na eksternom polju nastaviti događati pozitivni utjecaji, prije svega iz eurozone, znači potražnja za našim izvozom će ostati solidna", kazao je.

Dodaje kako će Europska središnja banka i dalje olakšavati uvjete financiranja, međutim rješavanje pitanja konverzije švicarskog franka čini jedan presedan, odnosno potiče povećanu razinu neizvjesnosti u pogledu pravne sigurnosti, sentimenta investitora, zbog čega se može, navodi, po uzoru na Mađarsku od prije par godina, dogoditi podbačaj investicija odnosno ukupne ekonomske aktivnosti.

U Hypo banci očekuju u idućem razdoblju zadržavanje niskih stopa inflacije prije svega zbog produbljivanja deflatornih pritisaka uslijed šokova na strani ponude, zabilježenih snažnih sezonskih sniženja odjeće, manjka pritiska od strane rasta administrativnih cijena pred izbore te nižih cijena energenata. Tako ove godine procjenjuju u Hrvatskoj deflaciju od 0,2 posto, a u 2016. inflaciju u prosjeku od 1,2 posto.

Procjenjuju da će izvoz nastaviti rasti po visokim jednoznamenkastim stopama, a očekuju i daljni rast suficita tekućeg računa platne bilance s obzirom na fiskalnu konsolidaciju, prigušenu kreditnu aktivnost i očekivane više transfere iz EU proračuna.

Proračunski deficit, po procjenama Hypo banke, mogao bi ove godine iznositi 5,5 posto BDP-a po ESA 2010 metodologiji, a u idućoj 5,7 posto, a tek bi u 2017. mogao pasti i to na 4,6 posto.

Stojić je rekao se u Hrvatskoj u zadnje vrijeme dogodila pozitivna stvar, a to je gospodarski rast, ali koji nije uzrokovan osobnom potrošnjom i javnim investicijama nego izvozom, i prema svemu sudeći takva će se kretanja nastaviti i u sljedećim godinama. "Izvoz će biti glavni motor rasta i oporavka hrvatske ekonomije", ustvrdio je.

Istaknuo je i kako Hrvatsku u idućim godinama očekuje ubrzanje privatizacije ako želi stabilizirati javni dug. "Nama će trebati godišnje otprilike od 1 do 1,5 milijarde eura prihoda od privatizacije ako želimo značajnije pridonjeti stabilizaciji javnog duga", kazao je.

Stojić je rekao i da je vrijeme rekordno niskih kamatnih stopa iza nas. "Na njih možemo računati još tijekom slijedeće godine, a onda će nas njihov brži rast prisiliti da reforme koje danas odgađamo počnemo provoditi", kazao je Stojić.