HUP: Treba pojasniti i zašto se netko našao na listi srama

Autor: Marija Brnić , 15. srpanj 2014. u 22:00
Upitan je učinak listi za poduzetnike/FOTOLIA

Liste srama dosad nisu postizale željene učinke, postoji zakon i potrebno jeosigurati njegovu provedbu.

Zagrebačka Lupus gradnja, splitski Konstruktor Inženjering, Osijek Koteks, Zagorje Tehnbeton, neke su od tvrtki iz samog vrha jučer objavljene liste neisplatitelja plaća, na kojoj je 5620 pravnih osoba i 1418 fizičkih osoba.

Među tvrtkama na listi čak su i neke iz državnog portfelja poput riječkog 3.maj MID. Iz gospodarskih i redova ekonomskih stručnjaka suzdržani su tonovi oko same objave liste. U pravilu se mogu sažeti da država ima potrebne zakonske okvire kojima može spriječiti neisplatu plaća, te ne vide efekt koji se kani postići ovim potezom.Davor Majetić, glavni ravnatelj HUP-a ističe kako poslodvaci uvijek podupiru uvođenje reda i poštivanje zakona, pa tako i u slučaju objave liste onih koji ne isplaćuju plaće, no pitanje je, kaže, kakve daljnje namjere s njom država ima.

"Mi se nadamo da će ona značiti konkretne akcije države, da će Porezna uprava, ministarstva financija i rada s poslodavcima s liste otvoriti razgovore i utvrditi razloge zbog kojih su tvrtke u toj situaciji, jer neisplata plaća znak je ili velikog problema ili ozbiljnog kršenja zakona i izvlačenja novca. Ako je netko iz objektivnih razloga ušao u probleme, a ima proizvod i perspektivu, pozitivno bi bilo da država pomogne u nalaženju modela za prevladavanje krize, no ako je netko kršio zakone i iskoristio radnike, nadamo se da će takve država što prije ukloniti s tržišta jer su oni za sve poslodavce nelojalna konkurencija", ističe Majetić. Djelomično ove dvojbe uklanja nalog ministra financija Borisa Lalovca Poreznoj upravi da u suradnji s inspekcijskim službama krene u utvrđivanje razloga neisplate plaća, kako bi se utvrdilo odgovornost direktora ili članova tvrtki, eventualne nezakonitosti, izvlačenje novca i stjecanje imovinske koristi, te da u tim slučajevima pokrenu prekršajne ili kaznene postupke.

"Samom objavom podataka neće se ništa značajno postići, osim što će se ubrzati ono neminovno, a to je kraj poslovanja većine od tih tvrtki, jer će se sada još teže izvući iz situacije, budući da će dobavljači i svi koji posluju s njom, a nisu znali za neisplatu plaća, to sada znati. Neisplata plaća znak je lošeg poslovanja, jer dobro vodstvo će na vrijeme predvidjeti rizike i pripremiti se za ulazak u teškoće, osigurati financiranje i buduće poslovanje", kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik Hrvatske udruge menadžera HUM-Croma. No, dodaje, nema opstanka na silu, a pomiriti se s time da netko ne isplaćuje plaću značilo bi po njemu pristati da netko danas živi kao robovlasnik. Velika očekivanja od liste neisplatitelja plaća nemaju ni u HGK.

"Liste srama dosad nisu postizale željene učinke. Postoji zakon koji jasno propisuje posljedice za poslodavca koji ne isplaćuje plaće, ono što je potrebno jest osigurati njegovu provedbu, smatra Luka Burilović, predsjednik HGK. Za razliku od njega, ekonomski savjetnik predsjednika RH Ive Josipovića Boris Cota vidi pozitivne efekte koji mogu proizići iz objave liste. Povećat će, kaže, transparentnost, jer javnost ima pravo znati tko ne isplaćuje plaće svojim zaposlenicima, a potaknut će se i analizu zašto je uz sve pravne mehanizme i danas moguće ne isplaćivati plaće, te što je potrebno mijenjati da se poboljša funkcioniranje u državi. "No, važno je i da se čuje od onih s liste objašnjenje razloga neisplate plaća, posebno ako je riječ o uzrocima vezanima uz državu. U svakom slučaju, otvorit će se nova rasprava i pritisak na uvođenje više reda, što je samo po sebi dobro", uvjerava Cota.

Komentari (11)
Pogledajte sve

miami :

Što bi poslodavci u zdravstvu trebali raditi—-isplaćivati plaće sa 287 dana kašnjenja …koliko iznosi prosjek naplate od HZZO-a ???”

Država isplaćuje sa 287 dana kašnjenja i nikom ništa .
I nitko nesmije ni pomisliti pitati za kamate.
Ako je tko pitao za kamate nije više sljedeće godine mogao raditi jer mu nisu produžili ugovor.

Prvo bi Država (i Javni sektor) trebali podmiriti svoja dugovanja na vrijeme.

A onda objaviti “listu srama ” Realnog sektora .


I sam sam primjer nakaradnosti takvih listi…

eto, zoran primjer koliko objavljivanje raznih popisa nema veze s ozbiljnim vođenjem države

I sam sam primjer nakaradnosti takvih listi. Nakon napuštanja posla u velikoj i renomiranoj firmi, u kojoj je stolovao mobing i nesposobnost i koja godinama neplaćanjima svojim dobavljačima i dan danas osigurava vlastitu egzistenciju, odlučio sam pokrenuti vlastiti posao. Radi se o internet trgovini. Počelo je prilično skromno. Skromno je još uvijek premda imam dvostruko veće promete nego prije godinu i pol. Jedini sam zaposlen. Kako bih pokrio sve troškove prema državi i ostale zavisne troškove povremeno još iz osobne ušteđevine posuđujem firmi za isplatu. U dvije i pol godine, baš kao i danas, redovno sam uplaćivao državi sve doprinose, ali još si nisam uspio isplatiti niti jednu jedinu mizernu minimalnu plaću. Ipak, ustrajan sam i vidim da se polako kreće i za koju godinu mogao bih si isplatiti i prvi minimalac. Dakle, nas 5 ili 6 tisuća obilježenih plaćajući doprinose rasterećujemo Vladu i smanjiujemo broj nezaposlenih na burzi. Nakon svega što je napravila, ova katastrofalna vlada će se okomiti na mene i pokušati saznati zašto sam uplaćivao samo Državi ali ne i samome sebi. Pritom će me možda i kazniti, nakon što su me listom pribili na stup srama i otežali mi napredak. Dopustite da primijetim da to neodoljivo podsjeća na fićfirića koji, vidjevši bogalja na cesti, uzvikne: “Srami se! Kako to Izledaš?! Marš s ulice da te ne gledam!”

Bilo bi zanimljivo vidjeti i listu koji sektori države/ministarstva/županije/državna poduzeća imaju najviše dospjelih, a nepodmirenih dugovanja prema realnom sektoru.

New Report

Close