Klasično pripetavanje visinama stopa rasta gospodarstva i novootvorenih radnih mjesta, te smanjenju birokratskih prepreka i nameta, koje je uoči skorih izbora već započelo, poslodavci ovog puta nastoje još jače usmjeriti prema konkretnijim potezima političkih stranaka i koalicija. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) u izradi je dokument "HUP-ovih 7", koji bi kroz dva tjedna trebao biti i javno predstavljen, a koji je sukus glavnih tema i zahtjeva poslodavaca iz prethodne predizborne kampanje u 2015.

Broj pitanja s kojima sada poslodavci izlaze pred političke stranke prepolovljen je u odnosu na lanjskih 16. Ovog puta na izborima HUP-ovci žele izbjeći da se ponovno susretnu s obilatim, ali vrlo općenitim odgovorima oko modela kojima će rješavati za razvoj gospodarstva najvažnije probleme. Smanjenjem broja tema HUP želi od političara ovaj put dobiti konkretne odgovore, pa će od svih koji se natječu na parlamentarnim izborima zatražiti detaljne operativne programe po kojima će se djelovati u prvih 100 dana i u prvih godinu dana. Cilj im je, kako doznajemo, pažnju usmjeriti na razvojne prioritete kojima se Vlada mora posvetiti odmah i na kojima će graditi svoj operativni akcijski plan.

Novina je i da će od stranaka tražiti javno isticanje kandidata za ministarske pozicije i njihov angažman u pripremi operativnih programa. Dosad su HUP-ovci bili nezadovoljni odgovorima koje su iz političkih stranaka dobivali, jer su njihove prioritete stranke ignorirale i u samim programima, ali nisu skrivali i da ih je još više obeshrabrivalo to što i ono pozitivno što su najavljivali u predizborne dane nisu realizirali nakon što bi formirali vlast. Umjesto prakse bianco potpore jednoj političkoj opciji, začime je HUP posegnuo samo jednom, kada je koncem prosinca 1999. s Koalicijom SDP-HSLS potpisan "sporazum o osnivanju novog smjera hrvatske gospodarske politike", proteklih godina HUP se nije otvoreno izjašnjavao, već se nastojalo otvarati bolne teme. Ove godine, prvi je dojam, ostaje se pri takvoj praksi, no uz podizanje ljestvice koju stranke trebaju preskočiti.

Tako iz lanjske liste prioriteta izostaju teme o teritorijalnom preustroju, povlačenju novca iz EU fondova, jačanju kulture dijaloga, afirmacije izvrsnosti, poticanja znanosti i inovacija, osiguranja energetske dostupnosti, dizanja efikasnosti sustava socijalne skrbi ili otvaranja sektora javnih usluga za privatni kapital.  Ove godine u prvi plan poslodavci stavljaju spremnost ugradnje pitanja fiskalne odgovornosti u Ustav RH. Osim dugoročne fiskalne konsolidacije, od političara žele dobiti i konkretne programe o bolnim reformama u javnoj administraciji, koja po njima nije servis ni građana ni poduzetnika, nema jasno utvrđene ciljeve i sustav vrednovanja efikasnosti, po kojima bi bili i nagrađivani zaposlenici.

Treća tema o kojoj se stranke trebaju očitovati jest rang prioriteta u otklanjanju administrativnih prepreka poslovnom sektoru, što je i jedna od prepreka Europske komisije. Razrađeni koraci i osmišljena politika traže i za reformu poreznih i neporeznih davanja koja su teret razvoju gospodarstva. Detalje poslodavci traže i u vezi s pravosudnom reformom, posebice u vezi s prekobrojnim propisima kojima su zatrpani mali i srednji poduzetnici.  Jedna od krupnijih reformi koju poslodavci pokušavaju izboriti jest depolitizirano upravljanje državnim tvrtkama, odnosno promjena sadašnjeg sustava u kojemu njima upravljaju političke elite. Za dugoročan razvoj poseban napor zahtijevaju od politike u segmentu modernizacije obrazovnog sustava i njegove prilagodbe potrebama tržištu rada.

 U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) bit će, čini se, nešto manje angažirani u samom odmjeravanju snaga i programa u odnosu na HUP. Kao i dosad, poručuju, namjeravaju biti partner i korektiv Vlade. Od novih kreatora politika očekuju da prihvate 39 smjernica za reforme koje je u sklopu programa "Zaposlimo Hrvatsku" Komora u suradnji s vodećim znanstvenicima izradila potkraj prošle godine. Te smjernice, poručuju iz Komore, nemaju ideoloških predznaka i njihov je jedini fokus gospodarstvo, odnosno prosperitet društva u cjelini.  

Među važnim pitanjima iz njihova paketa, Komori je važno pitanje uvođenja tzv. dualnog obrazovanja po uzoru na Njemačku i Austriju s ciljem usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada kako bi se smanjila visoka stopa nezaposlenosti mladih. Jedan od njihovih apela na donositelje odluka jest smanjenje visokih poreza koji poslodavce čine nekonkurentnima. Hrvatska, podsjećaju, ima najveći porez na dobit od svih zemalja u okruženju, naspram naših 20 posto u Sloveniji on iznosi 17 posto, Srbiji 15, BiH 10, Crnoj Gori 9 posto, dok je naš PDV uz Mađarsku najviši u EU.

Što traže poslodavci

• Ustavom propisati fiskalnu odgovornost
• reformirati javnu upravu
• otkloniti administrativne barijere
• otkloniti druga opterećenja 
• poslovnog sektora
• poboljšati pravosuđe
• povećati efikasnost državnih 
• poduzeća i imovine 
• modernizirati obrazovni sustav