HUP: Novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju promiče nekonkurentnost visokog obrazovanja

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

HUP je spreman pristupiti izradi vlastitog cjelovitog prijedloga Zakona.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) provedena je rasprava o novom prijedlogu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji priprema Ministarstvo znanosti i obrazovanja, odnosno Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona. S obzirom na završnu fazu njegove izrade, stav je HUP-a kako aktualni prijedlog nedovoljno percipira važnost visokog obrazovanja za razvoj i konkurentnost hrvatskog gospodarstva i društva, unatoč činjenici da se neki regulatorni prijedlozi rješenja poboljšani u odnosu na važeći Zakon.

"U ocjeni stanja hrvatske znanosti i visokog obrazovanja, prijedlog Zakona jasno ukazuje na vrlo nisku razinu konkurentnosti našeg visokoobrazovnog sustava kao i rezultata našeg znanstveno-istraživačkog sustava u europskim i svjetskim okvirima. Međutim, HUP smatra kako rješenja koja predviđa ovaj prijedlog ne predviđa dovoljno različita tj. kvalitetnija rješenja od postojećih u smislu upravljanja i financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja, niti naglašava snažniju potrebu povezivanja rezultata javnog financiranja s društveno relevantnim rezultatima. S druge strane, iako je ovim prijedlogom predviđeno uvođenje cjelovitog programskog financiranja visokih učilišta, što predstavlja pomak u pozitivnom smjeru, HUP ovo smatra nedovoljnim kako bi se potaknute neke značajnije promjene u sustavu", zaključuju poslodavci.

Dodatno, prema njihovom mišljenju, za razliku od postojećeg Zakona koji barem načelno ostavlja mogućnost podizanja kvalitete kroz stvaranje istinske konkurencije na području visokog obrazovanja, aktualni prijedlog Zakona predviđa potpuno ukidanje mogućnosti financiranja studija potrebnih za razvoj gospodarstva koje provode akreditirane ustanove čiji osnivači su privatni investitori. Za poslodavce je neprihvatljivo da se takva opcija potpuno miče iz Zakona, čak i onda kada takvi studiji ne postoje u državnom visokom obrazovanju ili ne postoji dovoljno slobodnih mjesta za deficitarna zanimanja.

"Takve prakse dovele su nas danas do situacije da u nepromijenjenom iznosu financiramo pojedine državne ustanove koje gotovo da i nemaju studenata, dok smo s druge strane deficitarni sa stručnjacima u pojedinim zanimanjima, a za koja postoji ponuda akreditiranih studija na institucijama koje nisu u državnom vlasništvu. U tom smislu proklamirani koncept obrazovanja kao javnog dobra u slučaju visokog obrazovanja zapravo ne vrijedi za sve porezne obveznike, nego samo za one koji su spremni svoju budućnost podrediti ponudi obrazovanja u državnim institucijama. Ovakvim propustom u Zakonu uvelike se potiče i odlazak mladih na studije u druge zemlje članice EU, što je također neprihvatljivo za poslodavce koji su nedavno zatražili nikad veće kvote za uvoz strane radne snage.
Nadalje, usprkos nastojanjima predstavnika HUP-a te mišljenjima različitih institucija poput Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta o potrebi implementacije odredbi Direktive o uslugama u novi Zakon te kvalitetnijeg reguliranja pitanja nelojalne konkurencije koja se često događa kod provedbe gospodarskih usluga od općeg interesa u području obrazovanja, kao što su konzultantske usluge, izrade studija izvedivosti, obrazovanje odraslih, programi za stjecanje djelomičnih kvalifikacija, MBA programi i općenito obrazovni programi koje građani plaćaju za vlastite potrebe poput studija uz rad, aktualni prijedlog Zakona propušta regulirati ovo područje", ocijenjuju.

Poslodavci upozoravaju da se time zapravo osigurava pojedincima i institucijama nastavak nelojalnog konkuriranja realnom sektoru u provedbi takvih djelatnosti, s obzirom da im država dozvoljava stvaranje viška prihoda korištenjem javno financirane infrastrukture, a dijelom i rada zaposlenih koje taj isti realni sektor najvećim dijelom održava podmirivanjem poreza i raznih davanja. Primjeri reguliranja provođenja gospodarskih djelatnosti kod regionalnih razvojnih agencija, koje za obavljanje javnih funkcija djeluju kao neprofitne ustanove, a kod provedbe gospodarske djelatnosti nastupaju kao trgovačka društva mogao bi ovdje biti koristan.

U svjetlu potrebe usklađivanja i povezivanja obrazovanja i gospodarstva, HUP smatra pogrešnim smanjivanje broja predstavnika gospodarstva i istovremeno povećanje broja predstavnika visokoškolskih i znanstvenih ustanova u Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje.

"Naime ako je društvu zaista interes da njegova znanost i obrazovanje djeluju u sinergiji i za dobrobit društva, onda treba promisliti i o primjerenoj zastupljenosti onih koji će sutra zapošljavati diplomante i komercijalizirati rezultate znanstvenih istraživanja. Ukoliko se to ne dogodi i dalje ćemo dio studenata školovati za zavod za zapošljavanje i iseljavanje, a broj patenata i primjena znanstvenih istraživanja zadržat će se na dnu EU i svjetskih ljestvica. HUP poziva na ozbiljno i sveobuhvatno sagledavanje aktualnog stanja u našem visokom obrazovanju i znanosti te na hrabrije iskorake prema rješenjima koja su primjerena trenutku u kojem živimo. Kao što sve više osvješćujemo da su pojedini modeli, poput onog kojeg smo godinama imali u brodogradnji, potrošeni i društveno štetni, tako je vrijeme i da naš sustav obrazovanja učinimo konkurentnijim. HUP je u tom spreman prihvatiti odgovornost i ako kroz proces izrade Zakona unutar povjerenstva ne bude razumijevanja za stavove gospodarstva, pristupiti izradi vlastitog cjelovitog prijedloga Zakona", poruka je poslodavaca. 

"Nekonkurentnim sustavom financiranja visokog obrazovanja kakav ovaj Prijedlog Zakona i dalje potiče, država nije odlučila pokrenuti stvarno natjecanje visokoobrazovnih ustanova u podizanju kvalitete, što bi dovodilo do povećanja kompetitivnosti sustava u EU okvirima i time do stvaranja dobrobiti za građane, poslodavce i čitavo društvo. Na kraju, upravo je konkurencija temeljni pokretač razvoja gospodarstva i obrazovanja u razvijenom dijelu svijeta. Vjerujemo kako još ima vremena da se u Zakonu implementiraju razvojno usmjerena rješenja koja nas odmiču od etatističkog načina razmišljanja primjerenijeg nekom prošlom vremenu nego današnjem trenutku velike konkurencije na zajedničkom EU tržištu rada. Ako je potrebno, HUP ima kapaciteta i viziju kvalitetnije uobličiti pojedine dijelove zakonskih rješenja ili predložiti čitavo novo rješenje", podsjeća predsjednik HUP-a Davor Majetić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve