Ideja o uvođenju jedinstvene stope poreza, koja se već dvije godine učestalo nameće u javnim raspravama, uskoro će biti ponovno aktualizirana. Bit će to glavna tema Dana poduzetnika, tradicionalne godišnje manifestacije Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koja će se održati početkom ožujka. Kako se neformalno može saznati, u suradnji s američkom agencijom za međunarodni razvoj USAID, HUP priprema projekt sveobuhvatne porezne reforme čija će bit biti uvođenje tzv. flat tax sustava. Cilj reforme je pojednostavljivanje sadašnjeg poreznog sustava, što uključuje i ukidanje brojnih poreznih olakšica koje su uvedene proteklih pet-šest godina otežavajući funkcionalnost i transparentnost sustava. Glavni autor porezne reforme HUP-a je Ante Babić, bivši državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju, koji je prije dvije godine prvi izišao s idejom uvođenja jedinstvene stope poreza pozivajući se na primjer Slovačke. No njegov prijedlog tada nije naišao na plodno tlo, osobito u Ministarstvu financija, iako premijer Ivo Sanader voli koketirati s idejom flat-taxa i u mnogim prigodama nagovještva mogućnost da bi jednog dana i Hrvatska mogla uvesti taj sve popularniji porezni sustav među tranzicijskim zemljama. Ideja flat-taxa zacijelo nije bila jedini razlog zašto je Ante Babić imao teškoća u komunikaciji s izvršnom vlasti i proljetos je razriješen funkcije državnog tajnika. Vladina obećanja o novom angažmanu (član Uprave Croatia osiguranja) pokazala su se kao lažna utjeha pa je Babić na koncu osnovao vlastitu tvrtku “Sigma savjetovanje” i okrenuo se privatnom biznisu. Prvi važniji posao kojeg je dobio kao privatni konzultant upravo je izrada porezne reforme za HUP koju će ta organizacija, uime poslodavaca, zastupati pred Vladom.
Neovisno o tome kako će proći taj službeni prijedlog poslodavaca, javnosti će svakako biti zanimljiva činjenica da nakon neuspjelog prvog pokušaja isti autor priprema isti prijedlog za istog klijenta. No Babić se ne zamara tim detaljem.
“Posao sam dobio na javnom natječaju kojeg je raspisao USAID. U natjecanju s drugim ponudama, uključujući Ekonomski institut i Institut za javne financije, moj je prijedlog ocijenjen najprihvatljivijim”, objašnjva Babić dodajući kako je njegova prednost bila upravo u tome što je već imao pripremljene analize pa je mogao ponuditi povoljnije rokove izrade projekta.
Prednost mu je vjerojatno bila u tome što se već prije imao prilike upoznati s predstavnicima USAID-a jer je s tom agencijom surađivao za vrijeme rada u Vladi. U njegovu odnosu prema samom projektu ipak je vidljiva promjena statusa do koje je u međuvremenu došlo. “Nisam se ovog projekta prihvatio zato što sam opsjednut poreznom reformom već zato što sam posao dobio na natječaju”, odlučan je Babić.

Kurtoazna podrška
O detaljima porezne reforme ne želi govoriti jer, kako kaže, to je njegova obveza prema poslodavcu. No za koji tjedan detalje će prezentirati vodstvo HUP-a uključujući glavnog direktora Đuru Popijača i istaknutije članove poput Damira Kuštraka, predsjednika uprave Medike i bivšeg zamjenika ministra financija. Njegov angažman oko tog projekta različito se interpretira jer su upravo za vrijeme bivše Vlade, kada je Kuštrak bio zamjenik ministra financija, uvedene brojne olakšice i značajno se iskomplicirao porezni sustav. Time se dovodi u pitanje i njegova vjerodostojnost. Neovisno o tim “osobnim pričama”, međutim, malo je izgledno da će Vlada prigrliti prijedlog HUP-a. U najboljem slučaju, moguća je načelna i kurtoazna podrška. Tome je više razloga. Prije svega, HDZ-ova vlada nije sklona tako radikalnim potezima kao što je uvođenje jedinstvene stope poreza. Ako bi se uvela ista stopa poreza na dobit dohodak i PDV od, primjerice, 19 ili 20 posto to bi imalo značajne socijalne reperkusije. Vlada se tome nije bila spremna izložiti čak ni u mnogo akutnijim situacijama kao što je reforma zdravstva. Osim toga, da je Vlada imala ozbiljnu namjeru uvesti flat-tax sustav, ne treba sumnjati da bi iz marketinških razloga nastojala to predstaviti kao vlastiti projekt. A možda će to učiniti u predstojećoj predizbornoj kampanji. Pritom se valja podsjetiti da je na početku mandata ministar financija Ivan Šuker vrlo ambiciozno krenuo u poreznu reformu kojoj je cilj bio upravo pojednostavljivanje sustava.

Pasivizacija
No dugu lista prijedloga radne skupine na kraju toliko skratio da od reforme nije bilo ništa. To svakako ne treba obeshrabriti HUP da pred Vladu izlazi sa svojim inicijativama, protuprijedlozima ili običnim komentarima potičući je da vodi više računa o poslovnom okruženju i konkurentnosti ekonomije. Štoviše, više zabrinjava potpuna pasivizacija poslodavačkih udruga u posljednjih godinu dana uključujući HUP i Vijeće za nacionalnu konkurentnost.

Neizvjestan prihodovni efekt flat-taxa

Kao prednosti flat-tax sustva njegovi zagovornici izdvajaju veću učinkovitost i rast poreznih prihoda, brži rast ekonomije, smanjenje distorzija i sivog tržišta. Od 1994. godine, kada je Estonija prva uvela flat-tax sustav, devet zemalja istočne i srednje Europe krenulo je istim putem, a za taj korak priprema se i susjedna Slovenija. Njihova su se iskustva pokazala uglavnom pozitivna, iskusile su manju poreznu evaziju, rast prihoda, pojeftinjenje sustava, a stranim ulagačima postale su mnogo atraktivnije. No analiza MMF-a je pokazala kako nema čvrstih dokaza da je upravo porezna reforma rezultirala povećanjem prihoda i bržim rastom, već je to tek dio obuhvatnijih reformi koje su dovele do ukupnog ekonomskog prosperiteta. Za Hrvatsku, koja i dalje ima veliki proračunski deficit i visoku javnu potrošnju teškoće u procjeni prihodovnog efekta uvođenja jedinstvene porezne stope mogle predstavljati osobito veliki izazov, kako za kreatore porezne reforme, tako i za Vladu.