HUP i sindikati se dogovorili, sada čekaju novu Vladu

Autor: Suzana Varošanec , 10. srpanj 2016. u 22:00
Razvijene zemlje EU paritetne fondove imaju od sredine prošlog stoljeća/H. Jelavić/PIXSELL

Hrvatska bi prvi paritetni fond mogla dobiti u graditeljstvu, kao rezultat dobrog socijalnog dijaloga.

Novu će Vladu dočekati zahtjev za donošenje Zakona o paritetnim fondovima. U drugom koraku, kao opća pravna osnova za osnivanje, ključan će biti granski kolektivni ugovor u graditeljstvu, koji obvezuje sve poslodavce i radnike, zaključci su upravo završenog projekta Sogradi-Paritetni fond u graditeljstvu.

Razvijene zemlje EU inače paritetne fondove imaju od sredine prošlog stoljeća, a Hrvatska bi prvi takav fond mogla dobiti u graditeljstvu, i to kao rezultat dobrog bipartitnog socijalnog dijaloga u toj grani. Dok poslodavci i sindikati ove posebne 'kase' osnivaju za različite potrebe, primjerice za otpremnine i dodatne mirovine, za HUP-Udrugu graditeljstva na čelu s Mirkom Habijancem i Sindikat graditeljstva Hrvatske kojeg vodi Jasminka Vukšić, nakon gubitka 50.000 radnih mjesta od početka krize, prioritetna su područja naknade štete ozljeđenom radniku i sektorske izobrazba s naglaskom na prevenciju.

 

45milijuna

kuna građevinari izdvajaju za nabavu osnovnih zaštitnih sredstava

No, za njihov novi fond, prema najavama, bit će potrebno uključivanje države, trećeg socijalnog partnera, koji je kreator politike. U projektu sufinanciranome iz EU socijalnog fonda, HUP i SGH surađivali su sa iskusnim njemačkim paritetnom fondom BG-BAU. Njegov direktor Bernd Merz, na završnoj konferenciji projekta, održanoj proteklog petka, istaknuo je da se u Njemačkoj smanjuje broj ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja. Svi su radnici socijalno osigurani, a u trenutku nesreće BG-BAU uskače, što znači da nema razgovora između poslodavca i radnika koliko će se naknade platiti. Sve se odvija brzo, i cilj je što prije osposobiti radnika za povratak na posao.

BG-BAU ima inspekcijske ovlasti, zadužen je i za sankcije, pa Merz smatra da je za paritetni fond potrebna zakonito utemeljena struktura. Nakon ustupaka sindikata i snižavanja cijene satnice, novi su ciljevi poboljšanje produktivnosti, konkurentnosti i osiguranje stabilnosti poslovanja tvrtkama u slučaju nezgode na radu. Fond bi pridonosio sigurnosti radnika i poslodavaca, što je naročito važno malima tvrtkama koje jedna veća nezgoda na radu može uništiti. Ključno je pritom pitanje stope doprinosa, a izgleda da bi se odredila prema dosadašnjim troškovima za osposobljavnje za zaštitu na radu i siguran rad, te dosuđenim naknadama štete. Tako se dolazi do podatka da bi stopa doprinosa iznosila 0,35%, a iz tih sredstava svi bi zadovoljavali navedene potrebe, pa stoga to nije novi namet.

 

21milijun

kuna sektor graditeljstva izdvaja za osposobljavanje iz zaštite na radu

Štoviše, sudeći prema rezulatima provedenih analiza u domaćem sustavu zaštite na radu postoji prostor za uvođenje ovog modela. Donio bi uštede poslodavcima, a analize ukazuju na visoke troškove provedbe zaštite na radu. Sektor graditeljstva izdvaja više od 21 milijun kuna za osposobljavanje iz zaštite na radu, edukaciju zaposlenika za rad na siguran način te ispitivanje ispravnosti strojeva i opreme. Za nabavu osnovnih zaštitnih sredstava izdvaja se 45 mil. kuna.

Analiza ozljeda na radu u sustavu obveznog zdravstenog i mirovinskog osiguranja, pak, pokazuje da je lani HZZO od doprinosa za zaštitu zdravlja na radu (0,5% na osnovicu) prikupio 579 mil. kuna. Od toga je na zdravstvenu zaštitu za ozljede na radu i profesionalna oboljena potrošeno 79 mil. kuna, a na naknade plaće zbog privremene nesposovnosti za rad i bolovanja – 168 mil. kuna. Dakle, za 332 mil. kn sumnja se da nisu potrošeni za svrhu koja im je namjenjena, ali uz ogradu što se u vrijeme kad su ti troškovi najviši, oni ne evidentiraju kao troškovi zaštite zdravlja na radu, već kao ukupna stavka. Poslodavci iz ovog sektora u proračun HZZO-a preklani su uplatili 30 mil. kn, a rashodi su iznosili 27,1 mil. kuna.   

Komentirajte prvi

New Report

Close