Hrvatski turistički obiteljski/privatni smještaj definitivno je u trendu; i ove se godine očekuje porast njegovih kapaciteta i prometa slijedom najava i potražnje s domaćeg i stranih tržišta, a iako se dosadašnjih godina najviše punio tijekom ljeta, sada se i kod te vrsta smještaja očekuju dobri rezultate za uskrsne blagdane i u predsezoni.

Poručuje to predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Nedo Pinezić, iznoseći i podatak Državnog zavoda za statistiku (DZS) da se obiteljskim smještajem u Hrvatskoj u 2014. komercijalno bavilo gotovo 63 tisuće kućanstava, a više od 470 tisuća kreveta u tom smještaju činilo je 52 posto u ukupnom broju stalnih turističkih kreveta u hrvatskom turizmu.

U tom je smještaju prošle godine ostvareno i najviše noćenja među svim vrstama komercijalnog smještaja, 24 milijuna ili 36 posto od ukupnih 66,5 milijuna, a jedini je imao i porast noćenja od 9 posto u odnosu na 2013., kao i porast broja kreveta za oko 30 tisuća.

"Teško je prognozirati za koliko će ove godine dodatno porasti broj kreveta pa i kućanstava koji se bave komercijalnim iznajmljivanjem obiteljskog smještaja turistima, ali toga će sigurno biti, kao i rasta prometa za bar sličan postotak kao lani jer je takav trend u cijeloj Europi i šire", kaže Pinezić, koji vjeruje da će dobrim rezultatima tog smještaja ove godine pridonijeti i brojne novosti vezane uz povećanje njegove kvalitete i omjera vrijednosti za novac.

Osim gradnje bazena uz poticaje Ministarstva turizma, slijedom čega bi u obiteljskom smještaju već ove godine moglo 'niknuti' i više od 200 bazena, novost u ponudi su i tzv. obiteljski paketi, u sklopu kojih se nude primjerice besplatna noćenja za djecu do 18 godina i to u razdobljima 'slabije' sezone odnosno od 23. svibnja do 17. srpnja te od početka rujna do kraja listopada.

Što se tiče cijene tog smještaja, Pinezić kaže da taj smještaj nudi najviše različitih cjenovnih 'razreda' i najfleksibilniji izbor mogućnosti za sve 'vrste' turista, od kampa u domaćinstvu, preko soba s doručkom, malih i velikih apartmana, kuća za odmor i vila sa bazenom do pansiona.

"Osnovne cijene ove se godine neće mijenjati, rasti će tamo gdje je došlo do povećanja kvalitete kroz ulaganje u opremanje, uslugu i podizanje standarda, a ponegdje će ostati iste iako će gosti dobiti dodatnu vrijednost kroz usluge tipa 'bike', 'pet friendly' i slično. Ovisno o potražnji i vremenskim prilikama, u nekim razdobljima sezone moguće su i niže cijene, pogotovo na Jadranu u srpnju", naglašava Pinezić.

Obiteljski smještaj još čeka povoljnije kreditiranje

Obiteljski smještaj je, po Pineziću, najspremniji za poslovanje u bilo koje doba godine, jer ljudi koji i žive u kućanstvima mogu smještaj pripremiti i goste primiti bilo kada. Jedini je problem nedostatak sadržaja i ponude u destinacijama, jer ne dolazi se zbog smještaja nego zbog doživljaja u destinaciji.

I na tome se sada više radi, kaže Pinezić koji vjeruje da tome dosta pridonosi i program Hrvatske turističke zajednice (HTZ) "Hrvatska 365".

Govoreći o promociji, marketingu i prodaji obiteljskog smještaja, ističe da "sve veći broj domaćinstava kombinira promotivno-prodajne kanale i surađuju s internetskim portalima koji posreduju između turista i pružatelja usluga ili tzv. peer-to-peer odnosno P2P posrednicima, među kojima je i booking.com i drugi slični koji sklapaju ugovore s pružateljima smještaja uz provizije koje su uvijek postojale ali se i isplate za dobiti goste".

"Najviše se na taj način promovira i prodaje smještaj u gradovima, 'bed&brekafast' i smještaj 'u prolazu', ali širi se postupno i na druga područja, a ima i onih koji obiteljski smještaj nude i posluju samostalno temeljem dugogodišnjeg iskustva i stalnih gostiju te povezujući se sa drugim pružateljima usluga poput klinika, dentalnih ordinacija i drugih", kaže Pinezić.

Upozorava i da bi bilo jako dobro kada bi se u Hrvatskoj za obiteljski smještaj konačno ponudile i povoljnije kreditne linije, koje su toj kategoriji mikro poduzetnika još nedostižne, kao i da bi bilo dobro da se sa subvencijom kamata u to uključe i HBOR i lokalne samouprave.

"Neke lokalne samouprave u to su već krenule, ali nevjerovatno je kako to teško ide i kako se još 'kalkulira' i sa poticajima ili ih se možda čuva za nekog drugog", zaključuje Pinezić.