Hrvatski prerađivači drva moraju izgraditi snažan nacionalni brend

Okrugli stol o drvu u organizaciji Poslovnog dnevnika održan je u HUP-u/Borna Filić/PIXSELL Okrugli stol o drvu u organizaciji Poslovnog dnevnika održan je u HUP-u/Borna Filić/PIXSELL

Većina drvnog fonda u vlasništvu je Hrvatskih šuma, koje godišnje posijeku 1,8 milijuna kubika drvne građe.

Drvoprerađivačka industrija proglašena je jednom od glavnih grana razvoja Hrvatske, a izvoz tog sektora lani je porastao za 8,3 posto. Izvozi se 65 posto proizvodnje, pri čemu dominiraju namještaj i parketi, i taj sektor sudjeluje sa 10 posto u ukupnom hrvatskom izvozu.

Unatoč tim impresivnim brojkama, ostalo je puno neriješenih pitanja, a što se moglo vidjeti i na okruglom stolu o stanju u drvnoj industriji održanom u organizaciji Poslovnog dnevnika u petak u Zagrebu. Dio okupljenih upozorio je na neodrživost sadašnjeg modela u kojem država, kao najveći vlasnik šuma, prepušta prerađivačima nedovoljne količine sirovine. Tako je Vladimir Trušćek iz križevačkog Monolitinvesta upozorio da ta uspješna tvrtka, iako ima osigurano tržište i izvozi u 30 zemalja, već otpustila 50 ljudi, a zbog manjka sirovine za preradu sprema još 50 otkaza. "Tražimo samo pravo da možemo kupiti više sirovine, a ovako kasnimo s isporukom. Morat ćemo otkazati barem 200.000 kvadrata gotovih proizvoda. S Hrvatskim šumama skoro da i nema komunikacije. Treba unaprijediti rad komisije koja odlučuje o raspodjeli drvne građe, a ne bi bilo loše da u njoj sjedi i netko iz DORH-a", rekao je Trušćek.

 

70posto

drvne građe prodavat će se preko ugovora

Većina drvnog fonda u vlasništvu je Hrvatskih šuma, koje godišnje posijeku 1,8 milijuna kubika drvne građe. Međutim, zahtjeva je dvostruko više, a u nekim posebnim kategorijama i četiri puta više od odobrene količine. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina rekao je da se siječe manje od godišnjeg prirasta i tu ima prostora za stručnu raspravu o povećanju proizvodnje, a svakako će se više ulagati u biološku obnovu šume i plantažne nasade. Kako se čulo na okruglom stolu, povećanje godišnje isporuke trupaca na šest milijuna kubika otvorilo bi preko 10.000 novih radnih mjesta. "Ranije je bilo dodjele potpora bez jasnih kriterija. Od ulaska u EU potpora više nema, no sada su na raspolaganju europski fondovi. Naš glavni problem nije u novcu nego u idejama. Imamo najkvalitetniji parket u Europi. Hrvatski prerađivači drveta moraju izgraditi zajednički, nacionalni brend, za što imaju najvažniji preduvjet, a to je odlična drvna sirovina", rekao je Jakovina, te dodao: "Prije mog dolaska u Hrvatskim šumama je kroz fiktivne ugovore zamraćeno 280 milijuna kuna. U sedam godina posjećeno je hrasta koliko je bilo planirano za 10 godina, a pravo stanje u šumama se prikrivalo. Sada smo uveli jasna pravila za sklapanje godišnjih ugovora za otkup drvne građe. Čak i više od 70 posto trebalo bi ići preko ugovora, umjesto preko licitacija, a onda će biti i više sirovine".

Ministar je napomenuo da se još bolje efekte u stvaranju dodatne vrijednosti može očekivati dodatnim ulaganjem u ljude, dizajn i nove tehnologije. Vlasnik pilane Berislav Peranović upozorio je da se nekim interesentima pogoduje kod kupnje sirovine, te predlaže da se uvede tržišno gospodarenje drvnom građom. Optužio je pojedine proizvođače da prodaju daske, umjesto finalnih proizvoda. Jakovina je upozorio da bi "po tržišnom modelu u prvih godinu dana nakon ulaska u EU svi hrvatski drvoprerađivači propali".  Dario Puljiz iz Spačve pohvalio je uvođenje reda u toj industriji, gdje se počela davati prednost proizvodnji finalnih proizvoda, a ne izvozu dasaka. Predstavnik tvrtke koja, između ostalog, izvozi vrata u Francusku, tvrdi da neki finalisti uopće ne dobivaju sirovinu, dok neke pilane dobiju i po par tisuća kubika. Izvoznicima odgovara i rast tečaja dolara, no Puljiz upozorava i na neke probleme.

 

10tisuća

radnih mjesta otvorilo bi se s više drvne građe

"Čudi me što nema sluha za uvođenje grijanja na pelete u javne ustanove. Država je neko vrijeme poklanjala peći na pelete, a onda se s tima stalo, iako su tu moguće ogromne uštede. Hvalimo se kako izvozimo sve pelete koje proizvedemo, no to je u stvarnosti poraz za našu državu jer onda moramo uvoziti lož ulje. Umjesto da tako piljevinom grijemo škole i štedimo milijune kuna", upozorio je Puljiz. Darko Špoljarić iz zagrebačke tvrtke Inkea, nedavno nagrađene cijenjenom međunarodnom nagradom za inovativni dizajn u opremanju interijera Interior Innovation Award - Winner 2015. za svoju dizajnersku blok-kuhinju, upozorava da se na sastancima skoro uvijek priča o cijeni drvne građe, a vrlo rijetko o dizajnu i dizanju rejtinga hrvatske drvne industrije. Istovremeno se nekoliko tvrtki iz BiH uspjelo afirmirati sa svojim finalnim proizvodima na inozemnom tržištu.

"Hrvatskim proizvođačima nedostaje organizacije i zajedničkih nastupa, jer je svakome od njih pojedinačno preskupo trošiti na marketing, a država nam ne pomaže", kaže Špoljarić. Tvrdi da srozavanju drvne industrije doprinosi i postupak javne nabave, jer taj vrednuje samo nisku cijenu, a ne i kvalitetu proizvoda. S takvim proizvodom, koji zbog konkurencije iz zemalja poput Srbije i Poljske nikada ne može biti najjeftiniji, teško je izboriti poziciju na međunarodnom tržištu, upozorava Špoljarić. S važnošću brendiranja i dizajna proizvoda za prepoznatljivost na tržištu složio se Toni Kurti iz Spin valisa. Kako bi dočarao snagu konkurencije, iznio je podatak da ozbiljne inozemne tvrtke ulažu po milijun eura na uređenje štanda na pojedinim sajmovima.

Tina Marković iz Scudeire upozorila je na nedostatnu komunikaciju između drvoprerađivača i dizajnera. Industrija je predugo u krizi i već su stasale cijele generacije mladih dizajnera koji više nemaju gdje stjecati praksu jer je njihova struka, umjesto s proizvodnjom, sada vezana uz umjetnost. Te ljude treba vratiti iz sfere kulture u proizvodnju, rekla je Tina Marković. Milka Kosanović iz HUP-a napomenula je da na prvo mjesto treba staviti inovacije, te je naglasila da u drvoprerađivačkoj industriji posluje iznimno velik broj malih i srednjih tvrtki.

Izjave sudionika:

Čudi me što nema sluha za uvođenje grijanja na pelete u javne ustanove, time bi se ostvarile velike uštede
Dario Puljiz, Spačva

Na prvo mjesto u drvnoj industriji u kojoj posluje puno malih i srednjih tvrtki treba staviti inovacije
Milka Kosanović, HUP

Hrvatskim proizvođačima nedostaje organizacije i zajedničkih nastupa i marketinga
Darko Špoljarić, Inkea

U devet mjeseci 2014. izvezeno je drvnih prerađevina u vrijednosti 984 milijuna dolara, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 225%
Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede

Industrija je dugo u krizi i stasale su generacije dizajnera koji nemaju gdje stjecati praksu
Tina Marković, Scudeira

Slažem se s važnošću brendiranja i dizajna proizvoda za prepoznatljivost na tržištu
Toni Kurti, Spin Valis

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve