Hrvatski med pakirat će se u 'nacionalnu' staklenku da bi se razlikovao od uvoznog

Foto: Shutterstock Foto: Shutterstock

Projekt nacionalne staklenke za med je u tijeku. Početkom veljače je objavljen natječaj za dizajn staklenke, a potporu nam je dao i ministar Tolušić.

Iako glasi kao najorganiziraniji sektor poljoprivredne proizvodnje, situacija u pčelarstvu vrlo je teška. Ulaskom u EU otvorilo se veliko tržište, ali nažalost olakšao i uvoz pčelinjih proizvoda sumnjive kvalitete, te miješanje s našim. Tako svoj opis stanja u nacionalnom pčelarstvu počinje Vladimir Bilek, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Precizira da je prije ulaska u EU u evidenciji pčelara i pčelinjaka bilo je oko 7000 pčelara s 300.000 košnica, a nakon ulaska u EU broj evidentiranih pčelara popeo se na 13.000 sa 500.000 košnica. Nacionalni pčelarski program pomaže u razvoju pčelarstva na način podizanja kvalitete pčelarske proizvodnje kroz sufinanciranje kupnje opreme, odobrenih zaštitnih sredstava, edukaciju pčelara, sufinanciranje analize meda. Lani je, veli Bilek, izmijenjen i poboljšan, ali ga treba konstantno unaprjeđivati kako bi bio u službi pčelara. No, upozorava da NPP nije jedini instrument pomoći koji treba u pčelarskom sektoru pa najavljuje da sustav potpora mora doživjeti promjene, ali i na razini EU kroz uredbe. Radi se, kaže, o klimatskim promjenama te je potrebno razmišljati i o prihrani pčela u bezpašnim periodima koji su sve izraženiji.

Koliko je Hrvatska imala proizvodnju meda lani, a koliko smo uvezli? 
Prošle godine, na temelju dostupnih statističkih podataka i realne procjene po broju košnica, možemo reći da smo proizveli oko 8000 tona meda raznog biljnog porijekla, a u isto vrijeme u Hrvatsku je uvezeno preko 1000 tona meda. Točnije u prvih devet mjeseci 2016. uvezeno je  1013 tona meda, a izvoz je bio 301 tonu meda. Vrijednosno je uvoz iznosio 17.786,821 kn ili 2.353.285 eura, a izvoz 9.024,555 kn ili 1.197,583 eura.

Rade li inspekcije dobre kontrole meda na tržištu ili bi ih trebalo pojačati?  
Inspekcije rade kontrole na terenu, kod proizvođača, tvrtki koje stavljaju med na tržište, ali bi, po nama, trebalo podignuti razinu kontrole u trgovačkim lancima, ali isto tako maknuti s tržišta sav med koji se prodaje bez deklaracije. Trenutno nismo zadovoljni sa suradnjom i radom inspekcijskih službi. Cilj nam je pojačati suradnju s njima kako bismo što bolje zaštitili naše proizvođače i potrošače, a naše prijedloge već smo prenijeli nadležnima.

 

1013 tona

meda uvezla je Hrvatska lani, a izvezena je samo 301 tona

Kako danas potrošač može znati koji je med domaći, pravi, a ne patvorina i na koji način bi trebalo pojačati domaću potrošnju meda? 
Kad naši građani žele kupiti kvalitetan, hrvatski pčelinji proizvod najsigurniji način je da ga kupe direktno od pčelara, što je i izravna preporuka Hrvatskog pčelarskog saveza. Time se  povećava i potrošnja domaćeg meda. Ako, pak, med kupuju u trgovačkim lancima neka obrate pozornost na deklaracije i kupe onaj med koji je porijeklom iz Republike Hrvatske, a ne mješavina medova iz EU i izvan EU. Sama činjenica da smo uvezli 1013 tone meda dovoljno govori sama za sebe. Povećanje potrošnje domaćeg meda možemo realizirati dobrim propagandnim akcijama te povećanjem svijesti potrošača da kupuju domaće.

Koliko prosječno Hrvati konzumiraju meda po stanovniku?
U prosjeku u Hrvatskoj trošimo dva kilograma meda domaće proizvodnje po stanovniku. 

Najavili ste da ćemo uskoro dobiti nacionalnu staklenku za med. Što to konkretno znači i u kojoj je fazi taj projekt?  
Ponukani velikim uvozom meda, koji je na policama trgovačkih lanaca deklariran kao proizvod EU i izvan EU, a da pritom pravo porijeklo meda nije poznato, Hrvatski pčelarski savez i pčelari Republike Hrvatske osim zaštite meda, te projekta "Med iz lijepe naše", nastoji prepoznatljivom ambalažom zaštititi kako potrošače tako i primarne proizvođače.  Želja nam je da korisnici nacionalne staklenke za med budu isključivo primarni proizvođači meda. Tako će potrošač znati razliku između domaćeg i uvoznog meda. Drago nam je da je našu inicijativu prepoznalo i Ministarstvo poljoprivrede na čelu s ministrom Tolušićem i da će dati potporu.  Sam projekt nacionalne staklenke za med je u tijeku. Početkom veljače je objavljen natječaj za dizajn staklenke za med.

Koliko su pčelari zadovoljni mjerama za ruralni razvoj da li su one dobro napravljene za pčelare i mogu li povući novce iz fondova? 
Pčelari nisu zadovoljni s korištenjem mjera ruralnog razvoja. Hrvatski pčelarski savez u protekle dvije godine konstantno ukazuje na nedostatke te u nizu dopisa i sastanaka dostavlja Ministarstvu poljoprivrede i upravi za ruralni razvoj konkretne prijedloge kako poboljšati dostupnost mjera ruralnog razvoja pčelarskom sektoru. Konačno su neki od njih prihvaćeni, tako da se nadamo da će u budućim natječajima, EU sredstva pčelarima biti znatno dostupnija.

Ovaj tjedan je veliki Pčelarski sajam u Gudovcu. Koliko su važne takve manifestacije i što one donose pčelarima i potrošačima? 
Međunarodni pčelarski sajam u Gudovcu predstavlja središnju manifestaciju takvog tipa u Hrvatskoj, ali i jednu od najvećih u regiji. Prije svega naglasio bi njegov edukacijski, izložbeni, ali i prodajni karakter. Izuzetno je važno da se pčelari okupljaju, dijele informacije i iskustva međusobno te educiraju putem organiziranih predavanja. Na takvim manifestacijama pčelari imaju mogućnost kupnje pčelarske opreme po pristupačnijim cijenama netom prije početka pčelarske sezone, a svim našim građanima nudi se mogućnost degustacije i kupnje kvalitetnih i zdravih hrvatskih pčelinjih proizvoda.

Pčelari se trebaju udružiti

Ima li pozitivnih promjena na tržištu ili i dalje imamo problema s elementarnim nepogodama, patvorenim i jeftinim medom iz uvoza i sl.? EU ima ogromne potrebe za medom, je li to naša šansa i bi li se proizvođači trebali udruživati? 
Prošla godina je bila izuzetno loša za pčelarstvo. Najveći problem i uzrok pada proizvodnje su klimatske promjene koje najviše utječu na količinu i proizvodnju zdravih i kvalitetnih hrvatskih pčelinjih proizvoda. Zato su količine meda koje smo mogli izvoziti bile male. Za veću proizvodnju i izvoz meda te ostalih pčelinjih proizvoda potrebno je sagledati širu sliku, ali prije svega zaštititi naše proizvode i udružiti se u gospodarski povezane proizvođačae organizacije, na čemu hrvatski pčelari uz potporu Hrvatskog pčelarskog saveza intenzivno rade. Europa ima veliki deficit meda i ostalih pčelinjih proizvoda, te tu vidimo šansu za hrvatske pčelare.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!