Hrvatski ESOP zastao na Ustavnom sudu

Autor: Saša Paparella , 11. ožujak 2016. u 07:36
U Krašu i Podravki ESOP dobro funkcionira, u RIZ odašiljačima, pak, radnici bi ga željeli uvesti, ali im država ne da/Borna Filić/PIXSELL

Među desecima primjera radničkog dioničarstva ima odličnih poput Adrisa, ali i loših kakav je u RVR-u.

Zagrebački Kraš otpustio je iz trezora 60.390 dionica, odnosno 4,4 posto udjela u temeljnom kapitalu kompanije. Mogućnost da kupuju trezorske dionice, kao što već godinama čine i ostali djelatnici Kraša, prvi su put dobili radnici osječke Karoline, nove članice Kraš grupe.

Prodaja trezorskih dionica Kraša značit će daljnje jačanje udjela radnika u vlasništvu nad kompanijom, koja se provodi kroz program ESOP (engl. employee stock ownership), odnosno radničkog dioničarstva. Tvrtka Kraš ESOP koja okuplja radnike dioničare drži 20 posto dionica. "Radnici Kraša kupili su poslovne udjele tvrtke s dva osnovna cilja: očuvanja učešća radnika dioničara u ukupnoj dioničarskoj strukturi i motivacije radnika kao vlasnika dionica za postizanje boljeg radnog učinka i ostvarenje stabilnosti radnih mjesta", rekla nam je Tanja Liktar, direktorica tvrtke Kraš ESOP. Članovi tog društva mogu biti samo radnici zaposleni u Krašu i povezanim društvima. Na naše pitanje zašto je, uz primjere dobre prakse poput Kraša, Adrisa ili manjih tvrtki kao što je ITAS iz Ivanca, gdje su radnici postali 100-postotni vlasnici, samo nekoliko desetaka hrvatskih tvrtki prihvatilo model radničkog dioničarstva, Liktar odgovara kako je razlog vjerojatno u razlici strategija vlasništva tih tvrtki.

 

20posto

dionica Kraša drži Kraš ESOP, tvrtka radnika dioničara

"U svijetu je program radničkog dioničarstva prilično raširen, ali u RH se razlikuje u svakoj tvrtki koja ga primjenjuje jer nema zakonskog okvira koji bi istinski štitio prava radnika kao vlasnika tvrtke. Dobro bi bilo da se i porezni zakoni prilagode i rasterete davanja ESOP poduzeća, koja svojim poslovanjem ne pružaju usluge bilo kome izvan kruga radnika", zaključuje Liktar. I Ivan Tadin, predsjednik Uprave HITA vrijednosnica, koji je i sam sudjelovao u nekim ESOP projekatima, kaže kako bi postojanje zakonodavnog okvira olakšalo stvar. "Takav bi zakon dao veću pravnu sigurnost radnicima koji bi se možda lakše odlučivali za ulazak u ESOP, možda uz uvođenje dodatnih poreznih pogodnosti…".  

ESOP i bez zakona nekako funkcionira, pa je tijekom prošle godine Podravka uspješno provela proces dokapitalizacije izdavanjem 1,7 milijuna redovnih dionica nominalne vrijednosti u iznosu od 300 kuna. U prvom od planirana tri kruga upisa novih dionica pravo sudjelovanja imali su isključivo radnici kroz ESOP program, a pojedini radnik mogao je upisati do 500 novih dionica. "ESOP program uključuje i sustav nagrađivanja na način da će svakom radniku koji je stekao dionice društva isključivo putem tog programa u okviru prvog kruga upisa i uplate dionica i zadrži sve tako stečene dionice društvo dodijeliti dodatne dionice. Tako će se radnicima na svakih deset stečenih dionica u okviru povećanja temeljnog kapitala društva dodijeliti po jedna dodatna dionica po isteku druge godine držanja kupljenih dionica, dok će po isteku treće godine dodijeliti po dodatne dvije dionice na svakih deset stečenih.

Dakle, po isteku treće godine držanja kupljenih dionica radnici će ukupno dobiti po tri dionice na svakih deset stečenih dionica", rečeno nam je u Podravki. Doduše, nisu sve priče o radničkom dioničarstvu dobro završile. Neke su tvrtke, kao Elektropromet, imale uspješan ESOP, da bi nakon predatorskih nasrtaja propale. U RVR-u se u ESOP uključilo čak 327 radnika, koji su prekasno shvatili da je projekt radničkog dioničarstva iskorišten kako bi se njih opljačkalo, a tvrtku upropastilo.  U tvrtki RIZ odašiljači radnici bi željeli ESOP, ali im država ne da. Dosadašnji šef DUUDI-ja Mladen Pejnović nije bio sklon toj ideji, a ni nakon njegova odlaska situacija se nije  promijenila.

"Postupak kojim bi se omogućila prodaja dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu putem radničkog dioničarstva u ovom je trenutku zaustavljen te nije donesena potrebna i odgovarajuća uredba s obzirom na to da je pokrenuta ocjena ustavnosti čl. 47 Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH", rečno nam je u DUUDI-ju. Naime, DUUDI je temeljem tog članka izradio nacrt Uredbe o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima putem radničkog dioničarstva, da bi u listopadu 2014. Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat na Ustavnom sudu pokrenuo postupak ocjene ustavnosti tog članka, što je zaustavilo postupak donošenja Uredbe. "Stoga trenutačno nema pravne osnove za provedbu  radničkog dioničarstva", kažu u DUUDI-ju.

Komentirajte prvi

New Report

Close