Hrvatske autoceste prve s gotovo dvije milijarde kuna

Rast prihoda HAC-a poguralo je i to što je krajem 2017. pod kompaniju ponovno ušao HAC-ONC nastao spajanjem djelatnosti održavanja i naplate cestarine HAC-a i ARZ-a Rast prihoda HAC-a poguralo je i to što je krajem 2017. pod kompaniju ponovno ušao HAC-ONC nastao spajanjem djelatnosti održavanja i naplate cestarine HAC-a i ARZ-a

Jadrolinija je 4. po visini prihoda tvrtka u sektoru s 922 milijuna kuna. I ova prijevoznička tvrtka je lani zabilježila rast od 9,1 posto, a obilježila je i 70. godišnjicu.

Oporavak hrvatskog gospodarstva vidljiv je i u sektoru logistike koji služi kao svojevrsni indikator stanja ekonomije jer njegove usluge ne služe same sebi nego drugim sudionicima na tržištu. Tako su u top 10 tvrtki logistike na tablici 505 gotovo sve ostvarile rast, mnoge i dvoznamenkasti, a izuzetak s padom prihoda su nerestrukturirani HŽ Putnički promet te Autocesta-Rijeka Zagreb koja je gubitak iskazala zbog knjigovodstvenih promjena u međusobnom odnosu s Hrvatskih autocestama.

Najveća tvrtka u ovom sektoru lani je bio upravo HAC s 1,92 milijarde kuna prihoda, 14 posto više nego u godini prije. Rastu prihoda je doprinijelo i što je krajem 2017. pod HAC ponovno društvo HAC-ONC nastalo spajanjem djelatnosti održavanja i naplate cestarine HAC-a i ARZ-a. Hrvatskim autocestama je ove godine za građenje i održavanje na raspolaganju 638,8 milijuna kuna od čega za građenje 228,7 milijuna, izvanredno održavanje 319,6 milijuna kuna i redovno održavanje 90,4 milijuna kuna.

Da Hrvatska ima jednu od najkvalitetnijih mreža autocesta pokazala je i nedavno provedena studija Prometnog fakulteta u Zagrebu o sigurnosti na autocestama. Studija je pokazala da 96% autocesta u Hrvatskoj ima nisku i srednje nisku stopu prometnih nesreća, dok samo 4% dionica ima srednje nisku stopu, dok srednje i visoku stopu rizika nema niti jedna dionica. S druge strane, u konkurenciji 137 zemalja, Hrvatska s prosječnom ocjenom 5,5 s Danskom, Omanom, Njemačkom, Španjolskom, Katarom, Švedskom i Luxembourgom dijeli 13. mjesto na svjetskoj ljestvici najboljih cestovnih infrastruktura. 

Kobna sezonalnost
Jasno je da većina tvrtki iz ovog sektora svoj rast temelji na rastu turističkog prometa. Iako nam najviše turista dolazi cestama, odnosno autocestama, zadnjih godina je posebno vidljiv rast zračnog prometa koji na svim hrvatskim zračnim lukama bilježi rekordne rezultate. Izuzetak nije ni nacionalni prijevoznik Croatia Airlines (CA) koji usprkos stalnim problemima koje ima jedna javna tvrtka (političko kadroviranje, upitna efikasnost, sporo donošenje odluka, brojni sindikati u stalnom sukobu s Upravom) bilježi rekordne rezultate. Tako je prošla godina završena s 1,83 milijarde kuna prihoda ili 14% više nego u godini prije. CA je lani prevezao 2,12 milijuna putnika ili 10% više nego 2016. Prevezeno je i 2,27 tisuća tona robe i pošte.

 

14 posto

rastao je lani prihod HAC-a, najuspješnije kompanije u branši

Neto dobit Croatia Airlinesa (CA) za 2017. iznosi 27 milijuna kuna. Na visinu ostvarenih prihoda utjecala je prodaja dijela slotova na Zračnoj luci London Heathrow. Ukupni troškovi iz poslovanja prema preliminarnim podacima za 2017. godinu iznosili su 1,72 milijarde kuna, 10% više u odnosu na 2016. Troškovi iz poslovanja uključuju i ispravak vrijednosti dugotrajne imovine odnosno usklađenje sadašnje knjigovodstvene vrijednosti zrakoplova. Lani je ostvarena popunjenost putničke kabine o 74,4 posto, što je rekordni učinak u povijesti kompanije. No, CA je profitabilan jedino u ljetnoj turističkoj sezoni, u kompaniji kažu da bi im u srpnji i kolovozu trebalo barem 70 Airbus zrakoplova da bi zadovoljili putnike, dok im je u zimi prevelika i flota od šest Airbuseva i šest manjih zrakoplova Dash.

Kako bilo, kompanija je prvo polugodište, bez obzira na očekivani gubitak, završili s najboljim financijskim rezultatom u posljednje četiri godine. Naime, gubitak je 79,6 milijuna kuna, što je 16,4 milijuna manje u odnosu na prvo polugodište 2017. iz kojeg je radi realnosti usporedbe izuzeta jednokratna stavka - djelomična prodaja slotova na Heathrowu od 138,6 milijuna kuna. Iz CA naglašavaju negativne efekte cijene mlaznog goriva, što je trenutno najveći rizik poslovanja, a trošak goriva u prvom polugodištu 2018. veći je za 24,3 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje 2017 "Prometni učinci iskazuju nastavak rastućeg trenda.

U šest mjeseci 2018. je ostvaren nalet od 18.072 blok sata, a obavljena su 12.802 leta. Ukupno je prevezeno 949.007 putnika 5% više u odnosu na isto razdoblje 2017., uz ostvareni putnički faktor popunjenosti od 70,9% što je povećanje od 1,3 postotna boda. Prihodi od putničkog prometa veći su 9%, dok su ukupni operativni prihodi veći 4% u odnosu na ostvarenje prvog polugodišta 2017.", kažu u CA.

Tvrtka je od srpnja u vrlo osjetljivoj situaciji jer su, zbog nemogućnosti postizanja sporazuma oko novog Kolektivnog ugovora, sindikati najavili generalni štrajk, a situacija se opet zakomplicirala i početkom kolovoza te su se u rješavanje problema uključili Vlada, ali i Županijski sud koji ga je zabranio. Jadrolinija je 4. po visini prihoda tvrtka u sektoru s 922 milijuna kuna. Na krilima sve većeg broja turista i ova prijevoznička tvrtka je lani zabilježila rast od 9,1 posto, a obilježila je i 70. godišnjicu, a tom prigodom je rečeno da Jadrolinija spada u Top 10 najjačih svjetskih putničkih brodara.

Brže je bilo prije 100 godina
HŽ Infrastruktura je po prihodu najsnažnija tvrtka iz institucionalno nepovezane HŽ grupe, a lani su ostvarili prihod od 1,24 milijardi kuna, 3,1 posto više nego u 2016. Glavna boljka je zastarjela infrastruktura, željezničke pruge, po kojima vlakovi voze sporije nego prije 100 godina. U tijeku su, više planirane nego u projektnoj fazi, obnove pruga. HŽ Putnički promet je lani ostvario prihod od 838 milijuna kuna, 2,3 posto manje nego u godini prije.

Javna tvrtka Kontrola zračne plovidbe, koja se brine za sigurnost zrakoplova u hrvatskom zračnom prostoru, je lani uprihodila 783 milijuna kuna ili 3,3 posto više nego lani. Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ) je lani imala prihod od 782 milijuna kuna ili 32 posto manje nego u 2016. No, na te rezultate je više utjecalo restrukturiranje unutar hrvatskog sustava autocesta nego neki konkretni poslovni rezultati koji su bili bolji nego u godini prije. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve