Menadžeri tvrtki koje posluju u Hrvatskoj pozitivnim tonovima govore o perspektivi razvoja ohrabreni poboljšanim ekonomskim pokazateljima, no za konačan pomak u percepciji nacionalne konkurentnosti na globalnoj razini valja se ozbiljno posvetiti provođenju strukturnih reformi.

Takvu poruku Vladi upućuje i HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić, koja je obrađujući i sumirajući šest istraživanja konkurentnosti koje su provodile međunarodne institucije, od Svjetskog ekonomskog foruma, Instituta za razvoj poslovnog upravljanja IMD, Svjetske banke i Europskog digitalnog foruma, zaključila kako su hrvatski rezultati  u proteklih deset godina u odnosu na deset europskih zemalja koje su pristupile EU u petom valu "poražavajući i alarmantni". "Ukazuju na zaostajanje hrvatskog društva i gospodarstva za Europom i svijetom, te na potrebu za odlučnijim, strateški osmišljenim, sustavnim djelovanjem suradnjom sa svim segmentima društva", navodi u svojoj analizi Maletić.

Hrvatsku negativan trend kretanja konkurentne pozicije prati na listi globalne konkurentnosti od 2006., kada je bila znatno naprednija od država u okruženju i pojedinih mlađih članica EU. Od 138 država 2006. je pozicionirana na 51. mjestu, ispred Rumunjske i Bugarske, dok je u međuvremenu klizila, najniže 2012. (81.), dok je trenutno na 74. poziciji. Za razliku od Hrvatske, Poljska je provođenjem reforme javnog sektora najviše pojačala konkurentnost u odnosu na Estoniju, Češku, Litvu, Latviju, Bugarsku, Sloveniju, Rumunjsku, Mađarsku i Slovačku i Hrvatsku. Inovativnost je područje gdje se pozicija Hrvatske posebno pogoršala, te neučinkovitost institucija i efikasnost tržišta roba.

Percepcija niske učinkovitosti javne uprave kod hrvatskih je gospodarstvenika u izvješću za 2016. na najvišoj razini u odnosu na Češku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku, što posebno zove na nužnost hitne promjene u sustavu javne uprave. Niže Hrvatska kotira i na ljestvici ljudskog kapitala, gdje je od 124 zemlje trenutno na 39. mjestu. Maletić navodi i kako je zbog loše organiziranosti  i nedovoljne povezanosti s tržištem i potrebama poslodavaca podbačaj i u percepciji na svjetskoj ljestvici talenata, gdje je lani popravljen rang s 58. na 53. mjesto u uspoređivanih 61 države, no još uvijek zaostajemo u odnosu na 51. poziciju koju je Hrvatska držala 10 godina ranije.

Prema lakoći poslovanja od ocjenjivanih 190 zemalja Hrvatska je solidno kotira, na 43. mjestu, no u usporedbi s deset članica EU iz petog vala proširenja najlošije je percipirana. U proteklih 10 godina pomaci nabolje vidljivi su u samom poslovnom okruženju, kod uknjižbe vlasništva ili rješavanju trgovinskih sporova i insolventnosti, no slabe karike koje iziskuju popravak su ishođenja građevinskih dozvola, dobivanje kredita i pokretanje poslovanja. Maletić posebno važnim vidi daljnje pojednostavljenje papirologije i digitaliziranje državne uprave, koje je u pravilu najprisutnije u najrazvijenijim gospodarstvima svijeta.

Posebno zabrinjavajućim su rezultati novijih istraživanja iz kojih nije moguća usporedba podataka u dužem vremenskom okviru, poput tzv. Youtheconomics globalnog indeksa, koji u fokusu ima mlade i njihovu poziciju u državnoj i razvojnoj politici. Hrvatska se među 64 zemlje obuhvaćene analizom našla na 51. mjestu, što po Ivani Maletić upućuje na rizik da u skoroj budućnosti neće raspolagati s dovoljnim intelektualnim potencijalom za nove socijalne i gospodarske krize. Dodatno zabrinjavaju i loši rezultati u Izvješću o startupovima, gdje je u stvaranju uvjeta za njihovo stvaranje Hrvatska na začelju EU. K tomu u proteklih deset godina zaostajemo i u korištenju ICT tehnologije. "Hrvatska Vlada, želi li preokrenuti negativna kretanja na ljestvicama konkurentnosti, mora se orijentirati prema provođenju strukturnih reformi s ciljem pokretanja investicija i otvaranja novih radnih mjesta, a to uključuje fiskalnu disciplinu, izvozno orijentiranu proizvodnju i jačanje poduzetništva", poručuje Vladi.  HDZ-ova europarlamentarka.