Hrvatska uživa u nikad nižim kamatnim stopama, ali stručnjaci upozoravaju na opasnosti

FOTO: Davor Puklavec/24sata FOTO: Davor Puklavec/24sata

Kamate na kredite padaju, jeftin novac postaje dostupan Hrvatima.

Hrvatska uživa u nikad nižim kamatnim stopama. No, koliko god dobar bio kreditni rejting države koja se tako jeftinije zadužuje, građani trebaju biti oprezni.

Poplava povoljnih kredita nosi i mnoge zamke, a niže kamate na kredite najčešće znače i male ili čak negativne kamate na štednju, piše RTL.

Kamate na kredite padaju, jeftin novac postaje dostupan Hrvatima. Sad je pravo vrijeme za povoljno zaduživanje i investiranje, misle građani, no oprez uvijek mora postojati.

Iako iz Banskih dvora bolji kreditni rejting i jeftiniju mogućnost zaduživanja pripisuju odgovornoj fiskalnoj politici, struka smatra da su takva makroekonomska kretanja uzrokovana pumpanjem novca u sustav od strane Centralne europske banke.

"Niska kamatna stopa može biti pod dominantnim utjecajem relativno velike ponude novca, odnosno poplave novca. To je trenutačno okruženje u kojem mi živimo. Ne projekata ili država koje imaju istinski savršeni kreditni rejting", kazao je ekonomski analitičar Andrej Grubišić. 

Ako je previše novca na tržištu, cijena mu pada. Zbog nedostatka kvalitetnih projekata, banke se tako natječu za klijente povoljnijim kamatnim stopama. 

"Nerijetko posljedica toga je rast cijena dobara i usluga koje zapravo kupujete s tim istim kreditima pa isto tako često, ako ne i u pravilu, benefit koji dobivate zbog niže kamatne stope je zapravo više nego anuliran", kaže Grubišić.

Najbolji primjer su nekretnine - što su krediti dostupniji, cijene kvadrata rastu pa korisnik na kraju ne profitira. No, osim kreditnih kamata, padaju i kamate na štednju. 

U prvom kvartalu ove godine na razini Europe građani su štedjeli 11,9 posto. Do kraja drugog kvartala, taj postotak je porastao na 13,3 posto. Hrvati su još od 2012. na 12%, a najviše štede Njemci. 

No, u Njemačkoj 60 posto banaka daje negativnu kamatnu stopu na štednje tvrtki, a 20 posto na privatnu štednju. Takav scenarij prijeti i Hrvatskoj, budući smo po tradiciji priklonjeni čuvanju novca u bankama. Čak 90 posto ukupne štednje na računima je petine Hrvata. 

Potencijalne negativne kamatne stope na štednju navode ljude na investiranje, piše RTL.

"Zapravo se ljudi potencijalno tjeraju da hazarderski biraju manje zlo i ulaze u neke stvari za koje su totalno nepripremljeni, dakle da idu u neke investicije koje zapravo nose puno veći rizik od oročenja u banci", upozorava Grubišić.

I time građani moraju birati hoće li plaćati bankama da im čuvaju novac ili će investirati i kad nije idealna prilika. Ili novac staviti u čarapu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve