Hrvatska uz 12 zemalja EU-a sa suficitom u proračunu u 2018.

Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL

Hrvatska je uz još 12 zemalja Europske unije (EU) u 2018. godini ostvarila višak u proračunu, no spada i među polovinu zemalja EU-a s javnim dugom iznad gornje propisane razine u EU od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazala je u utorak prva procjena Eurostata.

Hrvatska je u 2018. godini ostvarila višak u proračunu opće države od 0,2 posto BDP-a. U godini ranije višak je prema revidiranim Eurostatovim podacima iznosio 0,8 posto BDP-a.

Time se Hrvatska svrstala odmah iza Austrije čiji je suficit u 2018. bio daleko najniži, u visini 0,1 posto BDP-a, pokazalo je Eurostatovo preliminarno proljetno izvješće.

Daleko najveći višak u proračunu ostvario je Luksemburg, od 2,4 posto BDP-a.

Skupinu zemalja sa suficitom čine još Danska, s 0,5 posto, Litva i Slovenija, s po 0,7 posto, Češka i Švedska s po 0,9 posto, Grčka, s 1,1 posto, Nizozemska, s 1,5 posto, Njemačka s 1,7 posto te Bugarska i Malta, s po dva posto.

Samo je Irska u 2018. imala uravnoteženi proračun.

Proračunski manjak na gornjoj dopuštenoj granici u EU od tri posto BDP-a bilježila je Rumunjska dok ju je Cipar premašio s manjkom od 4,8 posto BDP-a, navodi se u Eurostatovu izvješću.

U prosjeku je EU u 2018. bilježio proračunski deficit od 0,6 posto BDP-a, što je za 0,4 postotna boda manje nego u godini ranije.

Na razini 19-člane eurozone proračunski je deficit u 2018. godini prepolovljen i iznosio je 0,5 posto BDP-a.

Daljnji pad udjela javnog duga u EU i Hrvatskoj

Hrvatska je u 2018. godini zabilježila javni dug mjeren udjelom u BDP-u u visini 74,6 posto. U 2017. iznosio je prema revidiranim podacima 77,8 posto.

Time se Hrvatska svrstala među točno pola zemalja EU-a čiji je javni dug prošle godine premašio gornju propisanu razinu od 60 posto BDP-a prema kriterijima iz Maastrichta.

Najveći udio duga iskazanog udjelom u BDP-a imale su Grčka, od 181,1 posto BDP-a, Italija, od 132,2 posto, Portugal, od 121,5 posto, Cipar, od 102,5 posto, te Belgija, od 102 posto, Francuska, od 98,4 posto i Španjolska, od 97,1 posto.

Najniži je pak javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prošle godine bilježila Estonija, od 8,4 posto. Slijede Luksemburg s 21,4 posto, Bugarska s 22,6 posto i Češka s 32,7 posto.

U toj su skupini još Danska i Litva, s 34,1 posto odnosno 34,2 posto.

Na razini EU-a i eurozone udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen u odnosu na godinu ranije. U EU je u 2018. skliznuo na 80 posto BDP-a, s revidiranih 81,7 posto u godini ranije.

U eurozoni smanjen je za dva postotna boda u odnosu na revidirani podatak za 2017. godinu i iznosio je 85,1 posto.

DZS: javni dug 284,7 milijardi kuna 

Hrvatska je u 2018. godini zabilježila višak proračuna konsolidirane opće države i lani je on iznosio 758 milijuna kuna, ili 0,2 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 284,7 milijardi kuna, što je 74,6 posto BDP-a, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Hrvatska drugu godinu za redom bilježi suficit konsolidirane opće države, ali je on manji nego 2017. godine, te se udio duga opće države u BDP-u nastavlja smanjivati. 

U godinama ranije Hrvatska je bilježila deficit, koji je u 2016. iznosio 3,4 milijarde kuna, ili 1 posto BDP-a, dok je 2015. manjak bio na razini 10,8 milijardi kuna, ili 3,2 posto BDP-a.

"Veliki utjecaj na iznos suficita u 2018. imao je ponovni pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 2,29 milijardi kuna na 191 milijun kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova", ističu iz DZS-a.

Kako nadalje navode, najveći utjecaj na generiranje suficita u 2018. u odnosu na prethodne godine imalo je znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda.

U 2018. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 76,8 milijardi kuna, što je porast od 7,2 posto u odnosu na 2017. godinu. 

Osim toga, utjecaj na generiranje suficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda, koji su u prošloj godini iznosili 8,88 milijardi kuna, što je za 9,1 posto manje nego u 2017. godini. Time je nastavljeno smanjenje kamatnih rashoda, a podatci DZS-a pokazuju da su oni 2015. godine iznosili 11,81 milijardu kuna, godinu kasnije 10,83 milijardi kuna, 2017. su pali na 9,77, a lani na 8,88 milijardi kuna. 

Statističari ističu da je u 2018. godini zabilježen rast investicija - iznosile su 13,21 milijardu kuna, što je za 33,8 posto više nego u 2017. godini.

No, lani su zabilježena i plaćanja po pozvanim jamstvima za brodogradilišta u iznosu od 2,53 milijardi kuna, što je utjecalo na smanjenje suficita.

Po podacima DZS-a, u 2018. godini primarni suficit opće države iznosio je 9,64 milijarde kuna, ili 2,5 posto BDP-a, što je za 23,9 posto manje nego u 2017. godini. 

Iz DZS-a napominju i kako je u najnovijoj travanjskoj notifikaciji, u usporedbi s onom iz listopada prošle godine, deficit države za razdoblje od 2015. do 2017. minimalno revidiran, najvećim dijelom zbog uključivanja novih jedinica te ostalih metodoloških izmjena. Osim toga, u obuhvat opće države u travnju 2019., u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su brojna javna poduzeća koja su pala test tržišnosti u dvije uzastopne godine kao i poduzeća koja su na temelju kvalitativnih kriterija uključena u sektor države. To, između ostalog, uključuje i sve turističke zajednice, objašnjavaju. 

Javni dug pada

"Bez obzira na porast razine, udio duga konsolidirane opće države u BDP-u i dalje kontinuirano pada u posljednje četiri godine, tako da je u 2018. pao za 3,2 postotna boda BDP-a u odnosu na 2017., tj. iznosi 74,6 posto BDP-a. U nominalnim iznosima dug bilježi blagi porast u odnosu na 2017. (379 milijuna kuna ili 0,1 posto). Uzrok tome je što je porast neto zaduženja (2,7 milijardi kuna) gotovo poništen negativnim tečajnim razlikama (minus 2,3 milijarde kuna)", objašnjavaju iz DZS-a.

Iz DZS-a napominju i kako je razina duga konsolidirane opće države na kraju 2016. i 2017. porasla za oko milijardu kuna u odnosu na podatke objavljene u notifikaciji iz listopada prošle godine, što objašnjavaju daljnjim usklađivanjanjem obuhvata sektora opće države s metodologijom ESA 2010.

Inače, na izvješću o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog manjka opće države ne smije biti veći od 3 posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60 posto BDP-a.

Vlada: Proračunski višak rezultat odgovornosti, reformi i poticanja investicija

Vlada je u utorak na Twitteru objavila kako Eurostatova procjena o proračunskom višku pokazuje da Vlada odgovorno vodi javne financije, provodi reforme i potiče investicije.

"Prema izvještaju Eurostata i u 2018. ostvaren je proračunski višak u iznosu od 758 mil. kn unatoč isplati državnih jamstava, dok je u 2015. proračunski manjak iznosio 10,8 mlrd. kn. To je rezultat odgovornog vođenja javnih financija, provođenja reformi i poticanja investicija", kaže se u Vladinom twittu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve