Hrvatska je u drugoj polovini prošle godine zabilježila najveći pad cijene plina za kućanstva među zemljama Europske unije, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

U prosjeku su cijene struje za kućanstva u EU u drugoj polovini 2018. porasle 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije i iznosile su 21,1 euro za 100 kilovat-sati kWh, izračunali su u Eurostatu. Time su ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na najvišu razinu u prethodnih 10 godina, dosegnutu u drugoj polovini 2015. godine.

Među zemljama EU-a kretale su se u rasponu od 10 eura za 100 kWh u Bugarskoj do oko 30 eura u Danskoj, Njemačkoj i Belgiji. Cijene plina za kućanstva u EU u prosjeku su u drugoj polovini prošle godine porasle 5,7 posto, na 6,7 eura za 100 kWh. Time su smanjene za pola eura u odnosu na najvišu razinu u prethodnih 10 godina, zabilježenu u drugoj polovini 2014. godine.

Među zemljama EU-a kretale su se u rasponu od nešto manje od četiri eura za 100 kWh u Mađarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj do oko devet eura za 100 kWh u Nizozemskoj, Španjolskoj, Danskoj i Italiji, te više od 12 eura u Švedskoj. Porezi i nameti u prosjeku su činili nešto više od trećine cijene struje za kućanstva – 37 posto. Njihov je udio u cijeni plina iznosio otprilike četvrtinu.

Najviše je u drugoj polovini prošle godine porasla cijena struje iskazana u domaćoj valuti na Cipru, za 19,6 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Slijede Španjolska s poskupljenjem struje za kućanstva za 13,8 posto, Nizozemska s 9,7 posto i Velika Britanija s 8,6 posto.

U Hrvatskoj je cijena struje za kućanstva iskazana u kunama u drugoj polovini prošle godine bila viša 2,4 posto nego u istom razdoblju godine ranije.

Pad cijena struje za kućanstva iskazanih u domaćoj valuti bilježile su samo Latvija, za 4,5 posto, Poljska, za 2,5 posto, Njemačka, za 1,6 posto, i Litva, za 0,9 posto.

Iskazane u eurima, najniže su u drugoj polovini prošle godine bile cijene struje za kućanstva u Bugarskoj, gdje su iznosile 10,1 euro za 100 kWh. Slijede Litva s 11 eura i Mađarska s 11,2 eura. Najviše su cijene struje iskazane u eurima plaćala kućanstva u Danskoj, 31,2 eura za 100 kWh, te u Njemačkoj, 30 eura, i Belgiji, 29,4 eura.

Iskazano paritetom kupovne moći (PPS), najniže su bile cijene struje za kućanstva u Finskoj, gdje su iznosile 13,7 PPS-a za 100 kWh., te u Luksemburgu, 13,8 PPS-a, i Nizozemskoj, 15,2 PPS-a. Najviše su pak cijene struje iskazane paritetom kupovne moći plaćala kućanstva u Portugalu, 28,2 PPS-a, Njemačkoj, 28 PPS-a, Španjolskoj, 27,4 PPS-a, i Belgiji, 26,6 PPS-a.

U Hrvatskoj je cijena struje za kućanstva iskazana paritetom kupovne moći u drugoj polovini prošle godine iznosila 20,5 PPS-a, pokazuje izvješće Eurostata.

Eurostat izdvaja velike razlike među zemljama kada je u pitanju udio poreza i nameta u ukupnoj cijeni struje za kućanstva, koji su u Danskoj činili više od dvije trećine cijene, u Portugalu i Njemačkoj nešto više od polovine, a na Malti tek šest posto. U Hrvatskoj je udio poreza i nameta u prosječnoj cijeni struje za kućanstva u drugoj polovini prošle godine iznosio 22 posto.

U drugoj polovini prošle godine najviše su na godišnjoj razini porasle cijene plina za kućanstva, iskazane u domaćoj valuti, u Irskoj, za 17,3 posto. Slijedi Bugarska s poskupljenjem plina za kućanstva za 16,5 posto, te Švedska gdje je taj energent poskupio 16,4 posto.

Hrvatska je pak u drugoj polovini 2018. bilježila najveći pad prosječne cijene plina za kućanstva iskazane u kunama, za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, napominju u Eurostatu. Slijedi Portugal s pojeftinjenjem plina za 1,9 posto.

Iskazano u eurima, prosječne su cijene plina za kućanstva u drugoj polovini prošle godine bile niže od pet eura za 100 kWh u Mađarskoj i Rumunjskoj (gdje su iznosile 3,5 eura), te u Hrvatskoj (3,6 eura), Litvi (4,1 euro), i Estoniji i Luksemburgu (4,3 eura). Cijene više od 10 eura za 100 kWh zabilježene su u Švedskoj (12,2 eura), Italiji, (9,5 eura), Danskoj (9,1 euro), Španjolskoj (8,8 eura) i Nizozemskoj (8,6 eura).

Prilagođene za kupovnu moć, najniže su cijene plina u drugoj polovini prošle godine plaćala kućanstva u Luksemburgu, 3,5 PPS-a. Slijede Velika Britanija sa 4,7 PPS-a, te Hrvatska i Estonija s 5,6 PPS-a. Najviše su pak bile cijene plina iskazane PPS-om za kućanstva u Švedskoj, 10,1 PPS-a, Španjolskoj, 9,7 PPS-a, te Italiji i Portugalu, 9,6 PPS-a.

Najviši je udio poreza i nameta u prosječnoj cijeni plina za kućanstva zabilježen u Danskoj i Nizozemskoj, gdje je na njih otpadalo nešto više od polovine cijene tog energenta. U Hrvatskoj su porezi i nameti činili petinu prosječne cijene plina za kućanstva u drugoj polovini 2018., pokazuje Eurostatovo izvješće. Najniži su udio poreza u cijeni plina bilježili Luksemburg i Velika Britanija, od 10 posto.