Tijekom 2012. godine u Hrvatskoj je izlovljeno 62.974 tone raznovrsnih ribljih vrsta i povrh toga uzgojeno još 6774 tona što je dalo godišnju količinu od 69.748 tona pokazjuju podaci Ministarstva poljoprirede i Hrvatske gospodarske komore.

O napretku u ribarstvu svjedoče i podaci da je 2008. ukupna proizvodnja iznosila 49.011 tona, a u 2009. godini 55.547 tona. Više od 80 posto od ukupna godišnjeg ulova otpada na malu plavu ribu, a Hrvatska još ni blizu ne koristi mogući golemi potencijal u uzgoju ribe, ali i školjkaša u jadranskom akvatoriju te u kontinentalnim ribnjacima.Ipak, ribarstvo značajno sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda i ono je jedan od malobrojnih gospodarskih grana s pozitivnom vanjsko- trgovinskom bilancom. Hrvatska uvozi značajne količine proizvoda male vrijednosti (haringa za uzgoj tune), a izvozi proizvode visoke tržišne vrijednosti što može biti značajna prednost u razvoju novih tržišta.

 Tijekom prvih 11 mjeseci 2013. svježe ribe izvezeno je za 109 milijuna američkih dolara dok je na uvoz potrošeno 78 milijuna dolara. Ribljih prerađevina u tom je razdoblju izvezeno za 27, a uvezeno za 21 milijun dolara. Izvoz ribljih konzervi iznosio je 26, a uvoz 18 milijuna dolara dok je kod trgovanja ljuskara i mekušaca izvoz vrijedio tek 0,5 milijuna dolara, a na uvoz je potrošeno 2,8 milijuna dolara.  U financijskoj omotnici za ribarstvo je za 2013. godinu EU odredila iznos od 8,7 milijuna eura, za 2014. povećala je na 20 dok je za 2015. najavljeno 26 milijuna eura. Inače, procjene o izravnom udjelu ribarstva u BDP-u variraju između 0,2 posto i 0,7 posto. 

Udjel u BDP-u
Međutim, doprinos ribarstva potrebno je sagledati uzimajući u obzir dio bruto domaćeg proizvoda i svih aktivnosti koje su na neki način povezane s ovim sektorom. Pored izravne proizvodne vrijednosti ulova, uzgoja i prerade, u procjenu udjela ribarstva u BDP-u potrebno je uključiti i izgradnju i servisiranje plovila, proizvodnju alata i opreme, prijevoz, skladištenje i vezanu logistiku, lučke aktivnosti vezane uz ribarstvo te u određenoj mjeri i neke oblike turizma. Nadalje, u općim procjenama važnosti sektora ribarstva treba uključiti i segment opskrbe stanovništva visokokvalitetnom svježom hranom, doprinos pozitivnoj vanjsko-trgovinskoj bilanci, te značaj u zapošljavanju na obali i otocima, gdje ribarstvo predstavlja jednu od rijetkih aktivnosti koje pružaju izvor prihoda tijekom cijele godine. Kao i u većini mediteranskih zemalja, pokazatelji na nacionalnoj razini ukazuju na malu važnost ovoga sektora za nacionalno gospodarstvo, jer je bruto dodana vrijednost (BDV) sektora ribarstva za 2007. godinu iznosila 0,24 posto ukupnog BDV-a.

Stvarni doprinos
Također, samo 5,16 posto od ukupnih prirodnih resursa uključenih u BDV-u (poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov). Također, smatra se da je stvarni doprinos sektora podcijenjen te da, ako se uključi vrijednost pratećih aktivnosti povezanih s ribarstvom, doprinos nacionalnom BDP-u prelazi jedan posto.

Stanje flote

Rast broja plovila u zadnjih 10 godina

Porast broja plovila od 2005. do 2009. rezultat je mjera razvoja djelatnosti ribarstva i programa potpore sektoru koji su se provodili tijekom tog razdoblja. Od 2010. porast broja plovila rezultat je procesa prelaska iz ranije kategorije malog ribolova za osobne potrebe u kategoriju gospodarskog ribolova. Pristupanjem EU 1. srpnja 2013., a sukladno odredbama dogovorenim tijekom procesa, u registar gospodarske flote upisano je 3500 plovila iz ranije kategorije ribolova za osobne potrebe. U 2011. godini u kategoriji malog ribolova za osobne potrebe bilo je oko 11.000 plovila.