Hrvatska je statistički u Top 5 EU po obnovljivoj energiji

Drvni klaster i CROBIOM nezadovoljni regulativom/Dalibor Urukalović/PIXSELL Drvni klaster i CROBIOM nezadovoljni regulativom/Dalibor Urukalović/PIXSELL

Drvni sektor je nezadovoljan odnosom države prema drvnoj industriji, a posebice prema strategiji razvoja korištenja biomase kao energenta.

Prema službenoj statistici Europske unije, Eurostata, Hrvatska trenutno 27 posto svojih energetskih potreba zadovoljava iz obnovljivih izvora, a što je stavlja na 5. mjesto u EU.

Ispred nas su samo Švedska, s 54 posto, te Finska, Danska i Austrija. S ovim brojkama, Hrvatska je zadovoljila postojeće, a i planirane ciljeve EU-a za korištenjem obnovljive energije sve do 2030. 

Budućnost bioenergije
No, kao što kažu cinici, statistika je najčešće točan zbroj netočnih ili, u ovom slučaju, upitnih brojki. Takvog stava su i u Hrvatskom drvnom klasteru (HDK) te Udruzi proizvođača peleta, briketa i drvne biomase - CROBIOM koji su jučer predstavili svoju 8. međunarodno energetsku konferenciju "Budućnost bioenergije u odnosu na fosilna goriva" koja se narednog tjedna održava u Zagrebu. 

 

27 posto

OiE koristi se prema EU podacima u Hrvatskoj

Naime, CROBIOM, a i hrvatski eurozastupnik Davor Škrlec, ističu da je vrlo teško u Bruxellesu zastupati tezu da bi EU trebala više pomoći razvoju hrvatskog sektora obnovljive energije, posebice po pitanju korištenja biomase i peleta, kad službena statistika govori da smo u Top5 u EU . "Mi smo prije 10-ak godina službeno imali 4-6 posto obnovljivih izvora energije te strategiju za njihov razvoj.  Iako je razvoj OIE projekta bio relativno mali, administrativnom odlukom se to odjednom povećalo na 16-17 posto jer su u računicu ušle hidrocentrale. Zadnji moment smo imali 2016. kad je na drvnoj konferenciji o biomasi u Otoku kod Vinkovaca jedan dužnosnik iznio fakt da je napravljena studija OIE, koju su radili s EU novcem Energetski institut Hrvoje Požar s njemačkim partnerom, koja je valorizirala upotrebu ogrjevnog drva kao energenta u domaćinstvima te da je prema novom izračunu udio OIE u Hrvatskoj 27 posto", komentirao je Marijan Kavran, tajnik Hrvatske udruge za biomasu i direktor Hrvatskog drvnog klastera.

Dodaje da to de facto znači da Hrvatska, a ni EU, nemaju više nikakvu potrebu ulagati u OIE u našoj zemlji. Situacija na terenu je, kažu u CROBIOM-u, ipak drukčija te, osim vjetroelektrana, ostali oblici OIE su gotovo pa zanemarivi u Hrvatskoj. Kako se radi o strukovnom udruženju drvne industrije, u CROBIOM-u su posebno zabrinuti za mali udio biomase u OIE. 

Zapostavljeni proizvođači
"Kvotama  je predviđeno da na biomasu otpada 120 MW instalirane snage, a do sad je iskorišteno 30 MW. Ostatak otpada na dodijeljene ugovore koji iz ovih ili onih razloga nisu realizirani.  Poseban problem je što su ugovori za povlaštene proizvođače energije uglavnom otišli greenfield investicijama, a ne postojećim drvnim prerađivačima koji već imaju dio sirovine za takav projekt, a isto tako i potrebu za toplinskom energijom u procesu proizvodnje", ističe Kavran.

  Jedna od tvrtki koja je zainteresirana za takvu energetiku je i Spin Valis iz Požege čiji direktor Zdravko Jelčić ističe da oni nisu uspjeli postati povlašteni proizvođači, a da imaju 50-ak posto potrebne sirovine biomase nastale u proizvodnji. Spin Valis ulaže i 12 milijuna eura, dobar dio iz EU fondova, za stvaranje Centra izvrsnosti jer je to bio jedini način da velika tvrtka povuče novac iz EU-a koji je uglavnom namijenjen malom poduzetništvu te istraživanju i razvoju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve