Hrvatska je službeno zaposlila tek 19 azilanata, vrijeme je da se proces pojednostavi i pojeftini

Foto: Igor Soban/PIXSELL Foto: Igor Soban/PIXSELL

Dok glad za radnom snagom poprima sve drastičnije razmjere, procedure koje već postoje i mogu biti itekako korisne pune su barijera koje je poslodavcima teško premostiti.
‘Novca ima, kao i programa, no oni se ne koriste učinkovito. Očeku jemo poboljšanje u svim segmentima implementacije ove mjere koji još nisu dovoljno dobro razrađeni’, poručuju iz HUP-a.

U trenutku kad je shvatio da će mu, slijedom okolnosti i po prirodi posla, dio zaposlenih otići na obalu ganjati sezonske poslove, vlasnik Sanatorija Ćorluka, Pavo Ćorluka shvatio je da na raspolaganju ima na desetke ljudi kojima će zapošljavanje donijeti znatno više od plaće i staža, ali i integraciju u hrvatsko društvo, sigurnost ostanka u zemlji koju su silom prilika izabrali za svoj novi dom. Ćorluka se u prvom koraku odlučio na zapošljavanje pet azilanata putem mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje “Osposobljavanje na radnom mjestu”. Iako mu nije žao što se upustio u taj, u Hrvatskoj još kompliciran proces, jer to smatra ulaganjem u kadrove, Ćorluka je naišao na mnoge barijere koje su i dalje prisutne u procesu zapošljavanja azilanata.

Svoja iskustva ispričao je na prezentaciji mjera uključivanja migrantske populacije na tržište rada koju je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca, okupivši predstavnike Vlade, nevladinog sektora i poslodavaca. Uz Ćorluku, koji je predsjednik HUP- Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi, viđenje problema dali su brojni predstavnici nevladinog sektora, kao i sami migranti korisnici mjera zapošljavanja, kojih je u Hrvatskoj i dalje jako malo, tek njih 19.

“Želimo poduzetnicima pokazati kako sustav integracije migranata funkcionira u našoj zemlji. Cilj nam je pokazati mjeru osposobljavanja na radnom mjestu koju provodi HZZZ. Očekujemo poboljšanje u svim segmentima implementacije ove mjere koji još nisu dovoljno dobro razrađeni. NGO sektor i dalje igra važnu ulogu u integraciji migranata na tržište rada RH. Zapošljavanje migranata jedan je od najvažnijih elementa integracije, no nije jedini – potrebno je puno koraka prije samog zapošljavanja”, kazala je Anny Brusić, direktorica HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika.

Patricija Kezele iz HZZZ-a otkriva da je međunarodna zaštita, azil i supsidijarna zaštita u RH odobrena za ukupno 650 ljudi u 12 godina, iako ih je trenutno nešto manje jer se migracije neprestano događaju.

Osobe s azilom izjednačene su s hrvatskim državljanima, imaju jednaka prava na tržištu rada i u HZZ-u. Jezične barijere najveća su prepreka, istaknula je Kezele, bez tumača je teško provesti prijavu u evidenciju, savjetovanje i ostale usluge koje pruža HZZ. Nepostojanje dokumenata još je jedna od barijera – iako osobe imaju visoko obrazovanje, bez dokumenata koji su nužni za dokazivanje stupnja obrazovanja tretirani su kao neškolovani pojedinci. Treća barijera su kulturološke razlike .

Mjere zapošljavanje koje su prepoznate kao najučinkovitije su potpore za zapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom mjestu i javni radovi.

Kulturološke razlike

Kod osposobljavanja na radnom mjestu postoje dvije podmjere, za osobe koje nemaju radno iskustvo za obavljanje poslova određenog radnog mjesta te za osobe koje su izgubile vještine i znanja potrebne za rad u svom zvanju. Poslodavac koji želi zaposliti migranta mora imati osigurane materijalne, kadrovske i organizacijske uvjete za provođenje osposobljavanja i stručne prakse te mora moći osigurati jednog mentora za najviše tri osobe.

Iako je na Zavodu za zapošljavanje trenutačno prijavljeno 130 migranata kojima je odobrena međunarodna zaštita, a azil je u RH u zadnje dvije godine dobilo ukupno više od 400 ljudi, njihova integracija na tržište rada još je spora i komplicirana, iako postoje i gotovi programi i novac za njihovu provedbu, a najveći angažman i rezultate pokazuju nevladine udruge kojima je to plaćeno slabo ili nikako.

U zapošljavanju azilanata u Sanatoriju Ćorluka tako je presudnu ulogu prilikom odabira kandidata među zainteresiranim azilantima odigrala Isusovačka služba za izbjeglice (JRS - Jesuit Refugee Service), udruga koja trenutno koja ima najsustavniji pristup. Naime, sustav nije predvidio tko je zadužen za niz predradnji, od bazičnog učenja jezika i kulture, do samog upoznavanja migranata s poslodavcem te ishodovanja izjava kod javnog bilježnika, što udruge čak i financiraju.

 

650 ljudi

u proteklih je 12 godina u Hrvatskoj dobilo međunarodnu zaštitu i azil

“Kulturološke razlike su velike, neki od azilanata se prvi put susreću s pojmovima kao što su isplata plaća ili tekući račun. Osnovno znanje hrvatskog jezika vrlo je važno za početak rada i predstavlja najveću barijeru. Prije implementacije mjere potreban je niz predradnji od kojih neke predstavljaju i trošak poslodavcima, a sve uzimaju dosta vremena i potrebno je raditi na administrativnom pojednostavljenju ovih radnji i na tome da se trošak rasporedi ravnomjerno na sve dionike procesa”, istaknuo je Ćorluka. Nevladin sektor, naime, odrađuje oko 70 posto posla prije nego su kandidati spremni ući u mjeru osposobljavanja na radnom mjestu.

Ćorluka navodi kako je poslodavac odgovoran za cjelokupnu provedbu osposobljavanja. Snosi 100% troška za organizacijsku i administrativnu kontrolu, nadzor, praćenje i izvještavanje. Snosi i trošak poreza i prireza mentore za osposobljavanje - troškovi mentorstva iznose 700 kuna i na to se moraju platiti svi porezi, a 30% iznosa ide mentoru. Poslodavac preuzima teret za obrazovnu ustanovu kroz izdavanje zadužnice. Iako su troškovi liječničkog pregleda priznati, trošak sanitarne iskaznice primjerice i dalje nije. Ćorluka ističe kako je jako važno promovirati među azilantima i među poslodavcima sve raspoložive mjere, kako bi se razbile predrasude i uvelo međusobno nepovjerenje.

Većina želi raditi

“Moje iskustvo je pozitivno – smatram da većina migranata želi raditi, a mi poslodavci i cijelo društvo moramo se potruditi da im osiguramo uvjete za to”, zaključio je Ćorluka.

HUP će sve primjedbe i prijedloge okupljenih, ali i samih migranata uputiti mjerodavnima, kao što su Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje je zaduženo za verifikaciju svjedodžbi, te Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji bi trebao efikasnije rješavati barijere s kojima se susreću azilanti prilikom potrage za poslom.

 

Purya Javidi: Bio sam tattoo majstor, tu sam sa ženom

Ćorlukinih pet migranata trenutno je pri kraju procesa osposobljavanja i kad se završe administrativne radnje, može ih se zaposliti, što može trajati i nekoliko tjedana. Poduzetnik najprije treba dobiti novac od HZZ koji treba transferirati obrazovnoj ustanovi i tek kad se to sve zatvori, može krenuti u novi proces uključivanja u mjeru, odnosno zapošljavanja novih osoba kroz navedeni program, što Ćorluka planira za zanimanja njegovatelja. Naime, u prvom krugu, svih pet azilanata završilo je edukaciju za pomoćne radnike u kuhinji, a budući njegovatelji već uče hrvatski jezik. Jedan od novih kuhara u Sanatoriju Ćorluka je Purya Javidi, koji je u Hrvatsku stigao u listopadu 2016. iz Irana u kojem je bio tattoo majstor. Javidi zadnjih šest mjeseci uči za kuhara u domu, uči hrvatski jezik, i odlučio je zaposliti se kod Ćorluke i ostati u Hrvatskoj. “Tu sam sa suprugom koja također radi sa mnom. Lijepo nam je na poslu, svi su prema nama ljubazni, i zahvaljujemo i HZZ-u i poslodavcu što su nam dali povjerenje”, govori na hrvatskom Purya Javidi.

“Novca očito ima, ima i programa, no oni se ne koriste učinkovito. Očekujemo poboljšanje u svim segmentima implementacije ove mjere koji još nisu dovoljno dobro razrađeni”, istaknula je Anny Brusić.

Sve navedene prijedloge za poboljšanje mjera i njihovu provedbu HUP je već slao u Ministarstvo rada, a usto će tražiti i da se makne ograničenje prema kojem poduzetnik ne može pokrenuti novu mjeru ako ne zaposli nekog od migranata. Također, predlažu da se novac koji poduzetnici dobiju za obrazovanje može iskoristiti i za sve druge oblike kulturološke socijalizacije, što sad odrađuje samo civilni sektor.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve