Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nekoliko stvari ipak nedostaje

Autor: Poslovni.hr/Hina , 14. ožujak 2019. u 15:01
Foto: Žarko Bašić / Pixsell

“To sve traje jako dugo. Zar se ondje ne može zaposliti još ljudi pa da se izdavanje viza ubrza?” upitala je Gazdek.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak izravnih zrakoplovnih linija te ponude i vodiči na kineskom jeziku.

To je među ostalim istaknuto na prvoj regionalnoj konferenciji o kineskome turističkom tržištu, koju su, uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma, organizirali zagrebačka konzultantska tvrtka ProConcept i singapurska marketinška agencija IPPWorld, okupivši domaće i regionalne turističke agencije te druge profesionalce koji već rade ili žele raditi s kineskim tržištem.

"U Hrvatskoj je vrlo česta pogrešna percepcija kineskoga turističkog tržišta i kao da se još ne shvaća dovoljno da su Kinezi u svijetu 'izbili' na prvo mjesto po potrošnji svojih turista. Oni nisu turisti koji se samo 'prošetavaju' po više gradova i zemalja u kratkom vremenu niti oni koji traže niske cijene i malo troše, čak suprotno – lani su u svijetu ostavili oko 300 milijarda eura i ta brojka raste svake godine jer im se i standard povećava, kao što se povećava i broj Kineza koji imaju putovnicu i žele putovati", istaknula je direktorica ProConcepta Andreja Gazdek.

Po podatcima koje je iznijela, u 2018. 'samo' je oko šest posto Kineza imalo putovnicu, što znači njih oko 80 milijuna, a očekuje se da će 2020. putovnicu imati njih 200 milijuna. U 36 zemalja svijeta Kinezi mogu ići bez viza, među ostalim u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, a u 44 zemlje viza im se izdaje na ulazu u zemlju.

"Hrvatska nije među tim zemljama, vize su potrebne i to dosta koči turistički posjet iz Kine", rekla je Gazdek, koja nevjerojatnim ocjenjuje podatak koji se čuo – da se samo jedna osoba u hrvatskome veleposlanstvu u Kini bavi vizama.

"To sve traje jako dugo. Zar se ondje ne može zaposliti još ljudi pa da se izdavanje viza ubrza?" upitala je Gazdek.

Dodala je kako u regiji jugoistočne Europe Kinezi više dolaze u Srbiju, BiH, Crnu Goru i još neke zemlje nego u Hrvatsku, ponajviše zato što su te zemlje uvele izravne zrakoplovne linije. Graz u Austriji, primjerice, ima takvu vezu, rekla je Gazdek i upitala zašto je ne bi mogao imati i Zagreb. 

Unatoč tome, smatra da bi Hrvatska s petog mjesta u regiji po posjetu Kineza ove godine mogla doći na prvo mjesto, i to zbog jačanja gospodarskih odnosa te zato što zadnjih desetak godina Kinezi sve više putuju.

U 2011. iz Kine je primjerice u svijetu bilo 11 milijuna putovanja, a u 2018. već više od 160 milijuna. Polovica tih putovanja je u Hong Kong, Macao i Taiwan, a ostalo u svijet, pri čemu najviše u Europu, u čemu i Hrvatska treba 'loviti' svoju priliku, a tu će priliku, rekla je Gazdek, teže uloviti ako nastavi s praksom da nema ili tek sporadično ima kineskog jezika u brošurama, vodičima, jelovnicima i drugoj ponudi. 

I konzultant i turistički agent Ivan Pukšar smatra da Hrvatska treba pojačati vidljivost i promociju na tom tržištu, a Joanne Chan iz IPPWorlda da je vrlo važno promovirati se na kineskim društvenim mrežama, poput WeChat, Weibo i Baidu, koji su kineski ekvivalenti Facebooka, Instangrama i sl., kojima se u Kini slabo ili nikako ne koriste.

Chan smatra da bi svi ponuditelji turističkih usluga u Hrvatskoj trebali zauzeti proaktivnije stajalište prema kineskim turistima, a dobro bi došle i mobilne aplikacije na kineskom jeziku. 

Siniša Malus iz poslovne udruge Kine i jugoistočne Europe CSEBA smatra da Hrvatska može očekivati znatan porast dolazaka kineskih turista već ove godine, ali i idućih godina, čemu pridonosi i novi zamah prijateljskih i diplomatskih veza dviju zemalja. 

"Turistička i ukupna gospodarska suradnja s kineskim tržištem također raste, čemu pridonosi i otvorenje ureda HTZ-a i HGK u Šangaju, a sve se još pojačava dolaskom kineskih investitora, ne samo zbog Pelješkog mosta, nego i drugih projekata, poput gradnje hotela u Krapinskim Toplicama te u Zadru, gdje su zainteresirani i za zračnu i za morsku luku", rekao je Malus, koji smatra da će mnogo koristi donijeti i Summit 16+1 u travnju u Dubrovniku, na koji namjeravaju doći i predstavnici mnogih velikih kineskih kompanija. 

Komentirajte prvi

New Report

Close