Umjesto da u 2008. uđe u krug 40 najkonkurentnijih zemalja svijeta, Hrvatska je na ljestvici konkurentnosti dodatno nazadovala za četiri mjesta (realno tri zbog ulaska još jedne zemlje u rangiranje) pa se tako nalazi na 61. mjestu ljestvice globalne konkurentnosti. Prema podacima koje je u četvrtak prezentiralo Nacionalno vijeće za konkurentnost, vidljivo je da Hrvatska i dalje zaostaje u strukturnim reformama, efikasnosti i kvaliteti institucija te efikasnosti tržišta roba i tržišta rada.

Korupcija i neučinkovitost
Očekivane promjene u makroekonomskom okruženju i pojava inflacije zasigurno će u budućnosti dodatno oslabiti njezine sposobnosti pomaka na ljestvici globalne konkurentosti. Prema mišljenju poduzetnika, najveća prepreka napretku Hrvatske su korupcija i niska učinkovitost javne uprave. Konkretne zamjerke koje su iznijeli jesu veliko povećanje raširenosti podmićivanja domaćih tvrtki (22 posto rasta), neregularna plaćanja u javnim ugovorima, kao i u sudskim odlukama itd. Faktori koji su Hrvatsku povukli naprijed i koji se iskazuju kao njezine ključne konkurentske prednosti mogli bi se grupirati u tri skupine – zdravstvo, obrazovanje i infrastruktura. Najkonkurentnija zemlja svijeta i dalje je SAD. Kako je, pak, najnovije izvješće o svjetskoj konkurentnosti izrađeno tek pred početak velike svjetske financijske krize i nastupajuće recesije u međunarodnom gospodarstvu, bitno je pitanje kako će se tek Hrvatska ubuduće nositi s pokazateljima konkurentnosti kad ni dosad nije uspjela napraviti bitan pomak k ekonomiji temeljenoj na inovacijskim faktorima. Štoviše, nužni reformski zahvati ubuduće će se morati provoditi u još složenijim uvjetima. Iako je u najnovijem rangu okružena tzv. novim članicama EU s kojima se voli uspoređivati, što sugerira da donekle održava svoju poziciju na ljestvici, problem je u tome što je upravo ova skupina zemalja (osim Cipra) imala zamjetan ukupni pad konkurentnosti. Mađarska, recimo, čak za 14 mjesta. Istodobno, sve su zemlje iz jugoistočne Europe zabilježile skokovit rast kojim su se veoma približile Hrvatskoj. Crna Gora, recimo, na 65. mjestu ljestvice već Hrvatskoj puše za vratom.

Faktori pada
“Kad bismo se samo koncentrirali na faktore koji su utjecali na njezin ovogodišnji bitno lošiji rang, primjerice na usporavanje reformi, jačanje sive ekonomije, jačanje korupcije, rast inflacije i pad BDP-a, vrlo lako bi Mađarsku mogli zamijeniti Hrvatskom, jer sve to bilježimo i mi. Stoga mislim da nam doista zvoni zvono za uzbunu. Možda rješenje leži u faktorima i načinu na koji ih je iskoristio Cipar kako bi zamjetno poboljšao svoj rejting”, komentirao je Krešimir Sever, šef NHS-a. “Možda je upravo ova kriza trenutak da se konačno počnemo zalagati za afirmaciju rada, obrazovanja i osobne odgovornosti kao ključnih vrednota za napredak društva”, poentirao je Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a. Većina je članova NVK, među njima i Darko Marinac, predsjednik NVK, pozvalo na zajedništvo svih društvenih skupina u održavanju definiranih strateških pravaca razvoja kako bi se kriza što bezbolnije prebrodila i zaustavilo se pretvaranje sadašnje stagnacija u teži pad.