Hrvatska i dalje zaostaje u reformama za zemljama EU10

Foto: Zarko Basic/PIXSELL Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Porezno opterećenje raslo je od 2014. i to nije uspjela promijeniti nijedna mini porezna reforma u 2017.

Iako je u prošloj godini zabilježen neznatan pozitivan pomak, Hrvatska i dalje zaostaje u reformama za državama članicama EU iz srednje i istočne Europe (EU10), s kojima uz geografiju i povijest dijeli razvojni zaostatak za Zapadnom Europom. Pokazao je to najnoviji HUP Skor, alat Hrvatske udruge poslodavaca kojim se mjeri napredak reformi u 12 kritičnih područja nužnih za bolje poslovanje i život u Hrvatskoj u usporedbi sa zemljama EU 10.

HUP Skor za prošlu godinu iznosi 36 od mogućih 100 bodova, tek dva boda više nego u godini ranije, te i dalje daleko ispod ocjena koje bi mogle značiti osjetan pozitivan pomak, zaključuju u HUP-u. I dalje kritični ostaju opterećenje gospodarstva s ocjenom 20 od mogućih 100, tržište rada s ocjenom 24 i obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav s ocjenom od svega 26. Autore analize osobito zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od skorova za zemlje koje su još uvijek slabije razvijene od Hrvatske (Bugarska, Rumunjska), što objašnjava zašto nas te zemlje sustižu u razvojnom smislu.

Kako je poznato, HUP skor pomoću 73 pokazatelja dva puta godišnje mjeri rezultate reformi u dvanaest područja ključnih za dugoročan i održiv društveni razvoj, od produktivnosti i konkurentnosti do opterećenja gospodarstva te reformi obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava. Koriste se podaci Eurostata, Državnog zavoda za statistiku, HNB-a i Ministarstva financija kao i komparativni međunarodni podaci koji se objavljuju u Doing Business IFC-a i Svjetske banke te Globalnom indeksu konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma.

 

36 bodova

od mogućih 100 iznosi 
HUP skor za 2017.

HUP Skor tako je pokazao i da Hrvatska ima najveći broj procedura plaćanja poreza od EU10 zemalja, kao i da je porezno opterećenje značajno raslo od 2013. Omjer poreza, doprinosa i sličnih nameta u odnosu na BDP povećan je s prosječnih 34 posto prije 2014. godine na aktualnih 36-37 posto, i to nijedna porezna reforma 2017. godine nije uspjela promijeniti.

“Ovu godinu Vlada je proglasila godinom u kojoj će se intenzivirati reforme, a i ovaj rezultat pokazuje kako nam je nužno potrebno ubrzanje promjena. Napredujemo vrlo polako i tim tempom nemamo šanse priključiti se najuspješnijima. Ono što je ključno razumjeti je da reforme nisu nešto što se provede jednom i tako ostaje desetljećima, kako mi radimo. Današnji svijet se brzo mijenja i uspješne zemlje se kontinuirano prilagođavaju i vode računa o konkurentnosti”, istaknula je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

U HUP-u ističu da situacija na tržištu rada ukazuje na potrebu smanjenja poreza i doprinosa na plaće, kako bi one mogle rasti. Loš skor tržište rada dobilo je zbog niskih stopa aktivnosti i visokih stopa nezaposlenosti svih kategorija radne snage. Upozoravaju da sadašnji rast, koji ne prati rast produktivnosti umanjuje ionako nisu profitabilnost hrvatskog gospodarstva, što je dugoročno neodrživo jer ugrožava rast i razvoj tvrtki pa i sama radna mjesta. “Članice HUP-a mogu svako porezno rasterećenje plaća u potpunosti prenijeti na zaposlenike”, rekao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić. Od kroničnih problema i dalje se ističe pravosuđa sa skorom 33, nižim nego u 2016. godini. Uz smanjenje opterećenja rada i olakšanje zapošljavanja i otpuštanja, HUP traži reformu i modernizaciju obrazovanja kroz djelomičnu liberalizaciju te uvođenje sustava poticaja.v

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!