Produktivnost na poslu oscilira, stoga rijetko kada odradimo radni dan u cijelosti. Koliko vremena hrvatski zaposlenici provode na poslu 'zabušavajući' i koji su razlozi tome, istražio je portal MojPosao na više od 300 ispitanika.

 Ispitanici smatraju da 'zabušavanje' na poslu odmara i povećava produktivnost

Velika većina ispitanika (88%) priznaje da radno vrijeme 'troši' i na aktivnosti nevezane za posao, iako im na to 'otpada' doslovno pola sata. Tek 12% tvrdi da radno vrijeme provodi isključivo radeći. Internet je glavni, ali ne i jedini, razlog 'zabušavanja' na poslu. Naime, svi ispitanici navode da dio radnog vremena provode surfajući internetom. Radno vrijeme 'troši' se i na druženje s kolegama (88%), te privatne telefonske razgovore (69%) među kojima se 40% njih obavlja izvan ureda.

Na aktivnosti koje nisu vezane uz posao najviše ispitanika (26%) provede između pola sata i sat vremena dnevno. Njih gotovo jednak broj (25%) 'troši' između 15 minuta i pola sata na zabavu ili privatne obaveze, dok petina (20%) i do dva sata dnevno naprosto provodi 'ne radeći ništa'.

'Zabušava' se radi umora, dosade ili preniske plaće

Potreban odmor najčešća je 'isprika' za 'zabušavanje' na poslu – 67% ispitanika navodi da ih obavljanje aktivnosti nevezanih za posao odmara, dok jedan od ispitanika pojašnjava: „Nakon kratke pauze bolje funkcioniram i lakše obavljam radne zadatke.“ Drugi razlog 'zabušavanja' je dosada (35%), dok 30% ispitanika tijekom radnog vremena obavlja svoje privatne obaveze, jer to ne stignu raditi u privatno vrijeme. Čak 24% ispitanika smatra da nisu dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju, pa se na ovaj način 'osvećuju' poslodavcu.

Malo više od polovice ispitanika (51%) smatra da obavljanje aktivnosti koje su nevezane za posao ne utječu na radnu produktivnost, dok ih čak 43% smatra da to čak poboljšava njihovu radnu učinkovitost. Samo mali broj ispitanika (6%) smatra da aktivnosti nevezane za posao negativno utječu na njihovu produktivnost. Većina ispitanika (69%) nikada nije bila 'uhvaćena' u svom 'zabušavanju'. Trećina ispitanika (31%) doživjela je da ih je nadređeni 'uhvatio' u neradu. Od ispitanika koje je nadređeni uhvatio u neradu, 73% njih nije osjetilo nikakve posljedice, dok  je 26% ispitanika dobilo usmenu opomenu. Svega 2% ispitanika doživjelo je rigoroznu kaznu – otkaz. 

Većina ispitanika ograničila bi pristup stranicama za odrasle, ali i društvenim mrežama

Prema rezultatima istraživanja, Internet je najčešće sredstvo bijega od radne svakodnevnice. Ispitanici koji tijekom radnog vremena 'surfaju', najčešće čitaju vijesti (76%), a više od polovice ispitanika (57%) vrijeme provodi  na društvenim mrežama. Novi (bolji) posao tijekom svog radnog vremena traži 29% ispitanika. Većina ispitanika (57%) nema nikakvih zabrana i ograničenja u korištenju interneta. Četvrtina ispitanika (26%) ne zna ima li zabranu koristiti internet, dok 17% njih ima neku vrstu zabrane; primjerice posjećivanje društvenih mreža, stranica za odrasle i slično.

Mišljenja oko ograničenog internetskog sadržaja su podijeljena. Malo manje od polovice ispitanika (47%) smatra da bi ograničenje internetskih sadržaja bilo loše, dok 45% ispitanika podržava tu opciju. Od ispitanika koji su za ograničenje internetskog sadržaja, najviše ih je za ograničenje pretraživanja stranica za odrasle (88%) i kladionice (83%). Tri četvrtine ispitanika (76%) smatra da bi trebalo zabraniti mogućnost igranja igrica na računalu, a čak 68% njih smatra da bi trebalo zabraniti korištenje društvenih mreža na poslu. Poslodavci nadziru korištenje interneta svega petini (20%) ispitanika, dok 37% njih ne zna vrši li poslodavac takvu kontrolu. Slobodu u korištenju interneta ima 43% ispitanika.

 15 minuta za telefoniranje u privatne svrhe. 

Tijekom radnog vremena, 69% ispitanika obavlja privatne pozive, dok 31% ispitanika nema tu 'naviku'. Iako većina ispitanika telefonira na poslu, ipak troše manje vremena na tu aktivnosti nego na 'surfanje' internetom. Velika većina ispitanika, njih 83%, na privatne telefonske razgovore troši svega 15 minuta radnog dana. Do pola sata radnog vremena na telefonu 'provede' 12% ispitanika, a tek 5% ispitanika telefonira i više od 30 minuta. Održavanje odnosa s kolegama bitno je za atmosferu na poslu stoga velika većina ispitanika svoje radno vrijeme koristi i za druženje s kolegama (88%). Druženje s kolegama tijekom radnog vremena ne prakticira 12% ispitanika.

Najviše ispitanika (37%) navodi da dnevno provedu 15 minuta družeći se sa svojim  kolegama. Trećina ispitanika (30%) provede između 15 minuta i pola sata, a malo više od petine ispitanika (21%) s kolegama provede i do sat vremena. Većina ispitanika (59%) ne rješava privatne obaveze tijekom radnog vremena, dok 41% ispitanika priznaje da znaju odvojiti dio radnog dana za odrađivanje privatnih poslova.

Ishođenje pravnih dokumenata najčešći je razlog izbivanja s posla tijekom radnog vremena – 67% ispitanika obavlja poslove takve vrste tijekom radnog dana. Gotovo polovica ispitanika (49%) odlazi liječniku, dok ih 42% tijekom radnog vremena odlazi u banku ili poštu. Odlazak na piće s prijateljem prakticira 21% ispitanika, dok manji broj ispitanika odlazi u kupovinu (20%) iako im traje radno vrijeme. Svoje radno vrijeme 12% ispitanika koristi za odlazak po djecu, dok ih 5% navodi nešto drugo.