Hotelijere brine potencijal rasta koji je izrazito ograničen

Autor: Poslovni.hr/Hina , 11. listopad 2016. u 08:55
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL

Više investicija znači i više zapošljavanja, no tu se nameće i jedan od, kako kaže, najvažnijih problema u turizmu – nedostatak broja i kvalitetne radne snage, na što su iz UPUHH-a upozoravali godinama.

Hotelijeri, članovi Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), i ove će godine ostvariti rast poslovanja, što ne iznenađuje s obzirom na njihova višegodišnja ulaganja, no brine ih situacija u kojoj se hotelijerstvo nalazi kao nositelj razvoja turizma te što je u praksi potencijal rasta izrazito ograničen.

"Izvjesno je da će turistički sektor u cjelini ove godine ostvariti porast prihoda iznad 5 posto u odnosu na prošlu godinu, no rast prihoda i ulaganja šalju lažnu poruku da turizam ide odlično i da je potencijal daljnjeg rasta neograničen. U praksi to baš i nije tako jer se u Hrvatskoj gotovo više ne mogu naći ljudi sa znanjima i vještinama potrebnima za rast turizma, građevinski sektor desetkovan je kriznim godinama i nema snagu ni ljudstvo za najavljene investicije, a i konkurentnost turističke Hrvatske 'stoji na krhkim nogama' uslijed najviše stope PDV-a na Mediteranu, brojnih drugih fiskalnih i parafiskalnih nameta",  ističe predsjednik UPUHH-a Ivica Sabljić, komentirajući za Hinu ovogodišnje ukupne turističke i rezultate poslovanje hotelijera.

Podsjeća da početkom iduće godine na snagu stupa i povećanje naknade za obnovljive energije, što će sektor opteretiti s više od 50 milijuna kuna i negativno utjecati na daljnje investicije i konkurentnost, zbog čega se UPUHH toj mjeri oštro protivi, kao i drugim opterećenjima koja se donose bez koordinacije javnog i privatnog sektora i analiza utjecaja na turistički sektor i gospodarstvo.

Do 2018. ulaganje oko 1,6 milijardi eura

S obzirom da su hotelijeri u turizmu najveći investitori, Sabljić smatra da moraju biti nositelji i iduće faze razvoja turizma, u kojoj je potrebno barem udvostručiti udjel hotelskog smještaja u ukupnim kapacitetima sa sadašnjih oko 17 posto, i to najviše s objektima visoke kategorije (resorti/ljetovališta), što je važno i za produljenje sezone i povećanje konkurentnosti.

"Ulaganja u turizmu zadnjih godina rastu, ali dinamika još zaostaje za oko 7 milijardi eura predviđenih ulaganja Strategijom razvoja turizma do 2020. Ipak, ohrabruje što ulagači bez obzira na ograničenja i zapreke, pozitivnije gledaju na hrvatski turizam te razvoj objekata i destinacija više kvalitete. Prema procjenama, od 2016. do 2018. u izgradnju novih i obnovu postojećih objekata turističke tvrtke i drugi u turizmu uložit će oko 1,6 milijardi eura, čime se ne može pohvaliti nijedan drugi sektor u Hrvatskoj", naglašava Sabljić, poručujući da bi takva razina ulaganja trebala biti svake godine te da to treba biti cilj i turističkog sektora i države.

 Da bi to bilo ostvarivo UPUHH smatra da je potrebno smanjiti porezne i druge namete na troškove poslovanja, riješiti urbanističke preduvjete, problematiku turističkog zemljišta i pomorskog dobra i utjecati na strategije popratnih djelatnosti, poput građevine, te razvoja ljudskih resursa u turizmu.

Povezanost investicija i zapošljavanja uz smanjenje poreza na plaće

Više investicija znači i više zapošljavanja, no tu se nameće i jedan od, kako kaže, najvažnijih problema u turizmu – nedostatak broja i kvalitetne radne snage, na što su iz UPUHH-a upozoravali godinama, ali se tek ove to jasnije pokazalo jer je bilo iznimno teško naći oko 15 tisuća radnika za rad u turizmu unatoč oko 300 tisuća nezaposlenih.

"Zadnjih godina najviše smo se fokusirali na privlačenje ulagača, uz istodobno slabo poticanje na rad u turizmu i hotelijerstvu, što se ove godine iskazalo kao nedostatak radne snage, a bit će i izraženije u godinama pred nama ako se hitno, snažnim mjerama ne poveća atraktivnost turističkih zanimanja i općenito profesionalizacija i kvaliteta usluga u turizmu i ugostiteljstvu", upozorava Sabljić dodajući da je 'ključ' rješavanja tog problema u državi koja bi znatnim smanjenjem poreznih opterećenja na plaće u vansezonskim mjesecima te osiguranjem maksimalne fleksibilnosti rada u sezoni olakšala poslovanje.

Napominje da UPUHH sa ciljem rješavanja tog problema od početka ove godine surađuje s ministarstvima turizma te rada i socijalne skrbi, kao i HZZ-om, na izradi modela zapošljavanja s kratkoročnim i dugoročnim mjerama, koji trebaju olakšati pronalazak kompetentnih kadrova za kojima već postoji veća potražnja od ponude. Hvali pritom postojeće mjere poput stipendiranja učenika, koje hotelske kuće provode u suradnji s Ministarstvom turizma, ali problem je i dalje nedostatak jače koordinacije škola i hotelske industrije u povezivanju teorije i prakse, kako bi se učenike što bolje i na vrijeme pripremilo za konkretni rad.

"Ako se sva najavljena ulaganja realiziraju, a istodobno ne bude bitnih promjena u sustavu obrazovanja i na tržištu rada, suočit ćemo se s time da nam u prekrasnim novim hotelima neće imati tko raditi. Stoga bi trebalo razmisliti i o okretanju zemljama zapadnog Balkana i šire regije u potrazi za radnicima, a vjerujemo da dobre rezultate može donijeti i programe edukacije prema potrebama hotelskih kuća koji se izrađuje kako bi već u sezoni 2017. poslodavci našli adekvatan broj kompetentnih zaposlenika", ocjenjuje Sabljić.

Poziv hrvatskoj Vladi – što prije osigurati poticajnije poslovne i uvjete zapošljavanja

Zbog tog problema, ali i strateškog udjela turizma u BDP-u od gotovo 20 posto, UPUHH poziva hrvatsku Vladu 'za stol' da joj predstave smjernice i politike koje smatra nužnim za održiv i kvalitetan razvoj turizma, uz šire sagledavanje snažne povezanosti hotelijerstva s drugim sektorima, što drže i razlogom da se što prije osiguraju poticajniji i stabilniji poslovni i uvjeti zapošljavanja.

"Hotelijeri ne ulažu samo u objekte, nego i aktivno sudjeluju u razvoju destinacija kroz podršku različitim događanjima, ulaganjima u plaže, šetnice, biciklističke staze, ekologiju i drugo, što drugi oblici smještaja, a pogotovo privatni, ne može. Osim na razvoj destinacija, hotelijeri snažno utječu i na druge gospodarske grane, od trgovine i građevine, prometa i poljoprivrede do prehrambene, drvne, tekstilne i kreativnih industrija kojima zapravo otvara i vrata izvozu, što je također važna odrednica turizma, zaključuje Sabljić.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Ajde miami šta se nerviraš , skočit će i građevina kad se počmu graditi hoteli i obnavljat postojeći !

ps.
prodajte nekretnine , kupite dionice , turističke naravno.

Dioničare RIVP-a ..ostale turiste to ništa ne brine…..dionica je skočila …a broj hotela, uglavno je
ostao isti ili se neznatno povećao..

New Report

Close