Na konferenciji za novinare u Saboru rekla je da javnost uopće nije bila upoznata s planom Vlade da se provedu istraživanja našeg podmorja.
Mirela Holy poručila je danas da je upitan odnos Vlade i tvrtke Spectrum koja provodi seizmičko istraživanje hrvatskog podmorja jer postoji sumnja da je Vlada Spectrumu ustupila stare INA-ine podatke o ranije provedenim istraživanjima.
Na konferenciji za novinare u Saboru rekla je da javnost uopće nije bila upoznata s planom Vlade da se provedu istraživanja našeg podmorja te da je tvrtka Spectrum izabrana bez javnog natječaja i poštivanja bilo kakve procedure.
Mirela Holy poručila je danas da je upitan odnos Vlade i tvrtke Spectrum koja provodi seizmičko istraživanje hrvatskog podmorja jer postoji sumnja da je Vlada Spectrumu ustupila stare INA-ine podatke o ranije provedenim istraživanjima.
Na konferenciji za novinare u Saboru rekla je da javnost uopće nije bila upoznata s planom Vlade da se provedu istraživanja našeg podmorja te da je tvrtka Spectrum izabrana bez javnog natječaja i poštivanja bilo kakve procedure.
– Postavlja se pitanje tko je donio ovakvu odluku i kako Vlada brani interes da privatnoj tvrtki daje u ruke strateške interese Hrvatskoj koje će ta tvrtka kasnije prodavati? To je štetno ekonomski, ekološki i politički – poručila je Holy te podsjetila da je Jadran već potpuno istražen budući je INA već desetljećima provodila 2D i 3D skeniranja, te da se ti podaci o potencijalnim nalazištima nalaze u Hidrološkom institutu. Sada se, dodaje, već vidi da je Spectrum počeo trgovati podacima dobivenim ovim istraživanjem.
– Postavlja pitanje s čijim podacima Spectrum uopće raspolaže i postoji li sumnja da je Vlada već prepustila podatke INA-e koje su skupljani više desetljeća. Ako je to točno, onda se radi o ustupanju ne samo strateških energetskih podataka privatnoj tvrtki da raspolažu s njima, što može samo "banana država", nego je i na taj način u velikoj mjeri oštećena INA, ali i država zbog toga što je ona kao vlasnica INA-e u stvari provodila taj tip istraživanja – jasna je Holy.
Kada je od Vlade tražila podatke o ovom slučaju, kazala je, dobila je odgovor da je tvrtka Spectrum već radila na Mediteranu i da je najbrže reagirala putem veleposlanstva Velike Britanije.
– Tu se dogodilo jako veliko brljanje s procedurom, rokovima i istraživanjem. Tvrtka umjesto da se obraća Ministarstvu znanosti preko vanjskih poslova oni su direktno radili s Ministarstvom znanosti – čudi se Holy kojoj sve ovo izgleda kao "šlamperaj ili postupak pogodovanja jadnoj privatnoj stranoj tvrtki koja je u vlasništvu JP Morgana – glavnog krivca za ekocid u Meksičkom zaljevu".
Atana Grbić-Martinović, članica predsjedništva ORAH-a upozorila je i na skeniranje Jadrana napravljeno zvučnim topovima. – Svatko tko je preživio rat zna kako detonacija može biti bolna, a zamislite kako je kad se događa na dnu mora. U ovo doba kada se svi okreću obnovljivim izvorima energije suludo je da mi radimo ovo. Jake detonacije na dnu su štetne, pobunila se i organizacija Ocean care – upozorila je Grbić-Martinović te zaključila da tako prostituiramo naše more.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.DEUTSCHE WELLE
‘Hrvatski političari nisu ni omirisali naftu’
U Hrvatskoj su se čule bombastične izjave o zalihama nafte i plina na dnu Jadrana.
Stručnjaci se pak pitaju, što je tu novog još od istraživanja koje je davno provela INA, a i zašto se sad zanemaruje ta kompanija?
Deutsche Welle
Senzacionalno je proteklih tjedana u Hrvatskoj odjeknula vijest o otkriću potencijalnih većih zaliha nafte i plina ispod dna Jadranskog mora, na hrvatskoj strani.
Time je zaključeno seizmičko istraživanje geoloških struktura podmorja, što ga je prethodnih mjeseci provela norveška tvrtka Spectrum Geo, u dogovoru s Vladom RH.
Ali, iza navedenog golemog i bučnog optimizma stao je u biti ponajprije hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, donosi Deutsche Welle.
„Baš kao da tek sad prvi put započinje istraživanje u Hrvatskoj, a da mi prethodnih 60 godina nismo radili ništa“, rekao je na to za Deutsche Welle akademik Mirko Zelić, predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU-a te Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG).
Skepsa kojom je dočekao pitanja o službenim reakcijama na najnovije snimanje, bila je tako više nego očita od početka našeg razgovora.
Ni državna agencija ne ulijeva povjerenje
Ina već gotovo 20 do 30 godina ima u posjedu približno jednake i jednako precizne nalaze, naime, s oko 75 tisuća dužnih kilometara snimki u 2D tehnici i manjim dijelom u 3D.
Obzirom na obavljena bušenja podmorja, saznanja Ine su čak i opipljivija, no sad se vlada radi pokretanja daljnjeg istraživačkog i mogućeg eksploatacijskog ciklusa, ipak liberalno okrenula otvorenom svjetskom tržištu.
Naš vjerojatno najveći autoritet u tom području u cijelosti nije zadovoljan tim pristupom.
„Agencija za ugljikovodike pri Ministarstvu gospodarstva, ako je suditi po imenima za koja čujem da se tamo zasad okupljaju, ne ulijeva povjerenje. To bi bilo glavno tijelo izvršne vlasti za taj sektor, a mislim da nitko od njih nije nikad ni omirisao naftu“, riječi su akademika Zelića.
„Čudna je i pompa uz koju se vijest o završetku istraživanja pustila u javnost“, dodao je na to inženjer geologije Josip Križ iz HUNIG-a, inače jedan od vodećih stručnjaka Ine prilikom njezinog čuvenog otkrića naftnih zaliha u Siriji.
Ali, kao što je naša – ili bar dijelom naša – kompanija nedavno zbog loše državne politike ostala bez tog izuzetnog posla, tako je i danas, u vezi s podmorjem Jadrana, mnogo toga u najmanju ruku nejasno i sumnjivo.
S tim što su i pojedini stručni informatori već izjavljivali kako je postotak vjerojatnosti za uspješnu eksploataciju u ovoj fazi nizak, jednoznamenkast.
Rizici u ugovaranju eksploatacije
“Ipak, sve će ovisiti o bušenju“, nastavlja Josip Križ.
“Jer, tek bušotine mogu zadovoljiti šest od sedam kriterija neophodnih za isplativu eksploataciju.
Snimanje odgovara samo na jedan, iako je nova tehnologija snimanja možda i nešto kvalitetnija od one ranije“. Zelić i Križ upozoravaju na opasnosti koje prijete u fazi vladina ugovaranja koncesioniranja s naftnim kompanijama, za daljnje istraživanje i eksploataciju te podjelu profita. Sve ovisi o umješnosti politike, jer se na detaljima ugovora mogu izgubiti ogromne svote novca.
Pojašnjeno nam je o čemu se radi:
u međunarodnom naftaškom biznisu postoje u osnovi tri glavna tipa ugovora između vlada i velikih kompanija koje preuzimaju rizik preliminarnih bušenja, a bez čega nema izvjesne zarade.
U zakučastim odnosima koji se pritom uspostavljaju, već s obzirom na razne posebnosti pojedine situacije, mogu se snaći isključivo iskusni, verzirani stručnjaci.
„Ali, dok je većina drugih zemalja posljednjih desetljeća preuzimala glavninu naftnog biznisa iz privatnih ruku u državne kompanije, radi kontrole toga neusporedivog prihoda“, kritičan je akademik Zelić, „indikativno je za ovaj slučaj da je Hrvatska……
Uključite se u raspravu