Ministar financija Slavko Linić u intervjuu tjedniku Globus jasno je poručio da Vlada nema ni novca ni ambicije za kapitalnu podršku razvijanju “svojih” poslovnih banaka. Točnije, ne kani kapitalno podržavati razvoj Hrvatske poštanske (HPB) i Croatia banke, dok će nastojati svaku kunu iz proračuna koju može uložiti u razvojno-izvozni HBOR, za koji je već najavljena kapitalna injekcija od pola milijarde kuna. HPB je, dakle, kandidat za privatizaciju. Budući da o tome u Kukuriku koaliciji zasad samo “ozbiljno razmišljaju”, još nema ni naznaka o modelu i razmjerima privatizacije.

Ostaje vidjeti hoće li nova Vlada s tim u vezi ponovno otvoriti razgovore s EBRD-om, koji je i ranije bio u igri za dokapitalizaciju Poštanske, ali se na kraju ipak pribjeglo drugim (državnim) izvorima povećanja kapitala banke. Investitor poput EBRD-a značio bi djelomičnu i posrednu privatizaciju; dokapitalizacijom bi (barem se tako dosad računalo) stekao između 20 i 30 posto vlasništva, pri čemu bi se državni udjel “razrijedio”. Opcija s EBRD-om obično se tumači samo kao prva faza privatizacije. Drugi korak bila bi ili prodaja državnog udjela strateškom partneru ili izlazak na burzu, odnosno javna ponuda dionica (IPO). Uz današnji udjel stranih vlasnika u domaćem bankarstvu i raspoloženje šire javnosti prema zadržavanju atributa “nacionalne banke” javna ponuda dionica u kojoj bi se dala mogućnost sudjelovanja (i) građanima mogla bi biti i politički lukrativniji izbor. Među ostalim, zbog toga jer su tržišne valuacije banaka danas znatno niže nego prije, a kad je tome već tako, možda je bolje kroz izvlačenja IPO-a iz zaborava dati građanima priliku za kupnju. Država pritom može ići i na kombinaciju izdanja novih dionica kojim se kapitalno jača banka i prodaje (dijela) postojećih dionica, čime bi se okrijepila državna blagajna. Sigurno je tek da će unatoč tome što je stopa adekvatnosti kapitala HPB-a trenutačno na “komotnih” 14%, slijedom rasta aktive i dospijeća hibridnih depozita koji se uoči dospijeća isključuju iz izračuna kapitala (zbog čega je i nedavno skraćen za 200 milijuna kuna) banka morati u dogledno vrijeme ponovno ojačati i kapitalnu podlogu. U proteklih nešto više od dvije godine poslovanje banke u znaku je pospremanja i tržišnog repozicioniranja, a u netom završenoj godini ti su procesi rezultirali bržim rastom ključnih pokazatelja u odnosu na sektorski prosjek. Bilanca, krediti, depoziti, dobit… rasli su po dvoznamenkastim stopama. Ukupna je bilanca HPB-a, kako kažu u banci, na kraju godine iznosila 16,5 milijardi kuna ili 11,3 posto više nego godinu prije, čime je njezin tržišni udjel dosegnuo 4 posto (godinu prije 3,72 posto). Više od 10 posto porasli su i bruto krediti, pri čemu oni stanovništvu 10,7 a poduzećima 9 posto. Još većom stopom porasli su depoziti koji su uvećani 15,8 posto.

Rast profitabilnosti HPB-a

Povrat na kapital 8,6 posto
S ostvarenih 82,5 milijuna kuna neto dobit Hrvatske poštanske banke je u protekloj godini u odnosu na 2010. povećana 62 posto. Time je znatno poboljšana i stopa povrata na kapital koja za 2011. iznosi 8,6 posto. Poboljšanje pokazatelja profitabilnosti trend je koji će Vladi olakšati u privatizacijske računice.