Osim ministarskih mjesta oko kojih se u Banskim dvorima pregovaralo i natezalo koliko fotelja vrijedi broj ruku koje HNS “donosi u dotu”, važna će biti i (re)konfiguracija pozicija državnih tajnika, a posebice je pod reflektorima mjesto desne ruke budućem ministru u sektoru zaštite okoliša i energetike.

Izuzmu li se ideološke teme, energetika se zapravo dosad držala ključnim predmetom interesa ove političke opcije, kako za mandata Radimira Čačića, tako i dosadašnjeg predsjednika stranke Ivana Vrdoljaka. U pregovorima oko partnerstva u novoj vladi jučer su Andrej Plenković i Predrag Štromar u prvom planu imali ministarstva obrazovanja i graditeljstva, koja bi pripala HNS-u, te pravosuđa, koje na koncu HDZ ipak nije prepustio novom partneru, no sektor energetike ovog puta preuzima HDZ.

Za vrijeme partnerstva s Mostom u obje vlade HDZ je resor energetike, u kojem se odvijaju najveće investicije u gospodarstvu, prepustio Mostu, a kada se krenulo u do jučer većini teško zamislivoj kombinaciji HNS-a i HDZ-a, gotovo se sigurnim smatralo da će i novom partneru HDZ dati to važno kormilo, odnosno da će to biti i prvi uvjet Vrdoljakovog HNS-a u razgovore o ulasku u Plenkovićevu vladu. No ta logika, kako se čini, ovog puta nije prošla.     

HDZ na ministarsku poziciju postavlja svog čovjeka, a u vrijeme pisanja našeg članka špekulira se da bi na to mjesto bio premješten ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, dok bi mu desna ruka u Ministarstvu za sektor energetike bio Marijan Krpan, koji je u tom ministarstvu na funkciji savjetnika ministra. Krpan je inače kadar iz Ine i navodno je blizak HDZ-u.

Samo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike HDZ i HNS, kažu sugovornici iz obje stranke, neće dijeliti. Kadrove za sve funkcije, dakle, birat će HDZ, no dogovor je, kako se neslužbeno čuje, da bi pozicije u javnim energetskim poduzećima HNS nakon formiranja nove Vlade zadržao.

Vrati li se “film” unazad, naznaku takvog scenarija davali su i Mostovci u vrijeme razlaza s Plenkovićem. Prozivali su HDZ da nije slučajno da je HDZ kočio promjene uprava u energetskim tvrtkama koje su bile u resoru njihovog ministra Slavena Dobrovića, te da su otezanjem zapravo nastojali osigurati da mu HNS priskoči u pomoć kod skupljanja potpisa za smjenu Bože Petrova s pozicije predsjednika Hrvatskog Sabora. Mostov čovjek za energetiku Ante Čikotić otvoreno se požalio ne samo za stopiranje objava natječaja za nove uprave u tim tvrtkama, nego je tvrdio i da je promišljeno HDZ ostavio Vrdoljaka na čelu skupštine Janafa i ovlaštenog vladinog pregovarača s Molom.

Ma koliko je to teško povjerovati, Vrdoljak se, uvjeravaju iz obje partnerske linije, neće uplitati u energetsku politiku nove Plenkovićeve Vlade. Hoće li, pak, na čelu velikih energetskih kompanija ostati dosadašnji čelnici, zasad nema informacija. Draganu Kovačeviću još dvije godine traje mandat na mjestu predsjednika uprave Janafa, dok je Perici Jukiću u HEP-u mandat istekao. To najveće javno poduzeće s početkom mandata Zorana Milanovića počelo je sloviti kao utvrda HNS-a. Perica Jukić formalno nije član stranke, a imenovan je po prijedlogu Vrdoljaka. Na poziciji predsjednika uprave naslijedio je dvojicu HNS-ovih menadžera Tomislava Šerića i Zlatka Koračevića. Mediji su proteklih godina izdvajali niz kadrova osim u središtu HEP-a i na lokalnim razinama, na kojima su zamijenili ranije HDZ-ove kadrove.

No, premda se iz HDZ-a čuje da će energetske tvrtke premda dogovorenom partnerskom paketu ostati u ingerenciji HNS-a, cure i imena potencijalnih HDZ-ovih igrača koji se žele probiti na taj tron. Direktor HEP Proizvodnje Nikola Rukavina već je i ranije, u vrijeme kada je Most vodio taj sektor, kotirao kao izgledni nasljednik Jukića na čelu grupe, ali su se te kalkulacije dosad izjalovile.

Ma tko u ovom političkom preokretu preuzeo sektor energetike na razini ministarstava ili uprava, ključno za rad ovih kompanija i dalje će ostati stav politike o tome kako će se raspolagati svojim resursima i kapitalom, a sudeći prema procjenama dva bitna ministarstva – državne imovine i financija, od njih se ne očekuje investicijski zaokret nego isporuka dobiti u državnu 
blagajnu. v