Iz HNB-a objasnili što bi donijela deprecijacija kune

Autor: Poslovni.hr , 02. veljača 2017. u 16:41
Foto: Anto Magzan/PIXSELL

Hrvatska narodna banka reagirala je smjernice Gospodarskog vijeća predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, u kojima se, između ostalog, zagovara deprecijacija kune po stopi od dva posto godišnje.

"Hrvatska narodna banka nastavit će voditi dosadašnju tečajnu politiku. Riječ je o politici stabilnog tečaja kune, na kojoj se – u uvjetima visoke razine euroizacije u Republici Hrvatskoj – temelji politika održavanja stabilnosti cijena i financijske stabilnost. Ta politika tečaja ne podrazumijeva najavu parametara kretanja tečaja kune prema euru. To bi, naime, bitno ograničilo mogućnosti djelovanja monetarne politike, a moglo bi izazvati i druge neželjene posljedice (primjerice, otvorilo bi prostor za spekulativne aktivnosti na tržištu).

Kada je riječ o konkretnim učincima predložene deprecijacije, valja istaknuti da bi nominalna deprecijacija kune prema euru i drugim svjetskim valutama od 10% povećala razinu ukupnog duga svih domaćih sektora, osim banaka i HNB-a, za oko 51,7 mlrd. kuna ili 15,1% BDP-a. Od porasta zaduženosti zbog deprecijacije, na središnju državu, nefinancijska poduzeća i stanovništvo redom se odnosi 22,0 mlrd. kuna (6,4% BDP-a), 19,6 mlrd. kuna (5,7% BDP-a) te 7,6 mlrd. kuna (2,2% BDP-a).

Izravni negativni učinak ocijenjen je u odnosu na stanje duga na kraju lipnja 2016. godine. Tada je ukupni domaći i inozemni dug svih sektora, osim banaka i HNB-a, iznosio 692,7 mlrd. kuna (202,0% BDP-a), pri čemu je od toga 517,0 mlrd. kuna (150,8% BDP-a) ili 74,6% bilo u stranoj valuti ili indeksirano uz stranu valutu. Pritom je ukupni dug opće države iznosio 285,7 mlrd. kuna, od čega je 219,6 mlrd. kuna ili 76,9% bilo u stranoj valuti ili indeksirano uz stranu valutu. Što se tiče nefinancijskih poduzeća, njihov je ukupni dug ocijenjen na 253,6 mlrd. kuna, od čega je pod utjecajem tečajnih kretanja 196,0 mlrd. kuna ili 77,3%. Ukupni dug stanovništva iznosio je 122,4 mlrd. kuna, od čega je 76,0 mlrd. kuna ili 62,1% bilo u stranoj valuti ili indeksirano uz stranu valutu.

K tome, deprecijacija nominalnog tečaja kune dovela bi sigurno do povećanja inflacije, ali je to teško kvantificirati iz statističkih podataka, s obzirom da je tečaj kune prema euru tijekom posljednjih dvadesetak godina stabilan. Prema rezultatima HNB-ove ankete o načinu na koji poduzeća u Hrvatskoj određuju i mijenjaju cijene svojih proizvoda, koja je provedena 2010. godine, oko 90% poduzeća promijenilo bi cijenu svog proizvoda ukoliko bi promjena tečaja bila veća od 2%", stoji u reakciji Hrvatske narodne banke koju prenosi N1.

Komentari (29)
Pogledajte sve

U la la.. Lala…
Ja sam za deprecijaciju i to ne postepenu negi odmah 10 kn vs 1 eur..
I mozda se izvucemo za 10 godina.

To su fenomenalne vijesti a sad nam tako treba ostati jedno 10-ak godina. Gledaj da je trenutno javni dug na cca 289 milijardi kuna – kako sa vremenom budemo refinancirali sve te dugove, uz prosjecno smanjenje kamata od recimo 3%, godisnje ustede na rashodima za kamate biti ce nevjerojatnih 8,7 milijardi kuna. U-la-la!

https://lider.media/aktualno/drzava-izdala-obveznice-vrijedne-85-milijardi-kuna-po-iznimno-povoljnim-uvjetima/





Ne, jos bolje pitanje. Zasto jedna Amerika dozvoljava da placa 3-4 puta vece kamate od jedne nevazne Finske ili Ceske? Radujem se odgovoru

Mozes li ti odgovoriti na ovo pitanje. Ne vjerujem da će onaj kolega uopće odgovoriti, a zanima me! Ja ne znam odgovoriti na to tvoje pitanje.
[/quote]

Nemaju izbora. 🙂 Treba im lova za krpat monstruozan deficit.
[/quote]
Mislio sam da imaš neki kompliciraniji odgovor. Dakle, odgovor bi bio, to je tržišna cijena njihovog zaduživanja i stoje lošije od dvije navedene zemlje?
[/quote]

Rekao bih dvije stvari. Prvo, SAD nema nikakvu racionalnu pregovaracku poziciju kod zaduzivanja. Naglasavam racionalnu jer naravno da mogu reci da ne pristaje na bilo kakvu kamatu kod zaduzenja. Posljedicno bankrotiraju i zapravo potpuno obezvrijede vlastitu valutu, na kojoj i temelje svoj globalni utjecaj.

Drugo, nebih nuzno rekao da SAD stoji losije od tih drzava – iako im dug jest znatno visi od primjerice Ceske ili Finske. Ali kao sto znas i sam, okolnosti su takve da Draghi pumpa 80 milijardi eura na mjesec u sustav pa po logici “sto je necega vise, to manje vrijedi”, kamate padaju. Cim ECB stane, kamate ce naglo okrenuti prema sjeveru. Pogledaj da se jedna Grcka koja je u sustini bankrotirana drzava, zaduzuje po 7,5% kamate dok se Hrvatska vecinu svoje povijesti zaduzivala na razinama 6%. To je jos jedna prednost eurozone i prihvacanja eura 🙂

New Report

Close