Proteklih dana u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) mahom su se držali podalje od medija iako su sudjelovali u razgovorima s bankarima i predstavnicima Vlade u potrazi za rješenjima za problem dužnika u francima kao žrtvama naglog jačanja švicarske valute.

Jučer su ipak odlučili progovoriti o nekim činjenicama oko kojih u javnosti ima dosta zabluda, kao i opcijama mogućeg pristupa rješavanju problema. Iz iznesenih modela evidentno je da je 'mađarski model', koji bi podrazumijevao konverziju svih valutno indeksiranih kredita u kune, bio najopasnija avantura jer bi desetkovao devizne rezerve. Točnije, u slučaju konverzija svih eurskih i onih vezanih uz CHF srušio bi ih za čak 73 posto, što je opasno za financijsku stabilnost zemlje. A izuzimanje eurskih nametnulo bi pitanje neravnopravnosti ostalih dužnika. Jedna od zabluda, pak, je da banke zarađuju na kreditima u švicarskim francima, kao i da to ostvaruju zahvaljujući otvorenim deviznim pozicijama (nepostojanju obveza u francima).

Osim što je aktiva i pasiva u toj valuti gotovo izjednačena, smanjenje kamatne stope na kredite u švicarcima i veća stopa nenaplativosti tih kredita potpuno su eliminirali zaradu od njih, ističu u HNB-u. Za usporedbu, na 1000 eura stambenih kredita u eurima banke godišnje zarade otprilike 25 eura. Takve zarade nema na stambenim kreditima u francima, na kojima – gube. Suprotno prevladavajućem mišljenju, CHF dužnici uz postojeće uvjete u prosjeku dosad nisu plaćali veće rate nego što bi plaćali da su se zadužili u eurima. Da se tečaj franka zadržao na 6,39 kn, a kamatna stopa na 3,23%, dužnici s CHF-kreditima u prosjeku dosad ne bi otplatili znatno veći iznos od onih dužnika koji su digli kredite u eurima, a u usporedbi s onima koji su imali kunski kredit otplatili bi gotovo jednako.

Stambene kredite u CHF ima oko četiri posto hrvatskih obitelji i oni nisu nužno najugroženiji sloj društva. Ti su dužnici vrlo nehomogena skupina. Dio ih jest vrlo slabe kreditne sposobnosti i u takvim slučajevima, ističu u HNB-u, banke moraju preuzeti gubitak koji slijedi iz loše poslovne odluke. Njima je potrebna je svaka moguća pomoć, što uključuje radikalno restrukturiranje i otpis glavnice za one koji bi mogli otplaćivati bitno reducirane anuitete. "Na žalost, postoje mnogi kojima ni radikalan otpis ne može servisiranje duga učiniti održivim i za njih treba naći drukčije rješenje", kažu u HNB-u. 

Opcije mogućih pristupa problemu CHF-kredita

Zaleđivanje otplatnog tečaja (6,39 kn) na 1 g. 
Opcija koju je kao kratkoročnu mjeru izabrala Vlada. Anuiteti kredita idućih godinu po tečaju prije prošlotjednog skoka tečaja CHF-a. Tečajne razlike u cijelosti idu na račun banaka. Procijenjeni učinak na kamatne prihode banaka (uz pretpostavku EUR/CHF 1:1) je njihovo smanjenje za oko 400 mil. kuna.

Smanjenje kamatne stope 
Da bi prosječna anuitetna rata CHF kredita ostala ista, pri trenutnom tečaju trebalo bi smanjiti kamatu na 0,7 posto. Relativno veći pozitivan učinak bio bi kod većih kredita (s većim preostalim dospijećem). Kamata se ne bi se više mogla znatnije spuštati. Uz zadržavanje trenutnog tečaja procijenjeni ceh za oko 0,5 mlrd.kn.  

Formiranje 'balona' odgođenih potraživanja
Dužnici također godinu dana otplaćuju anuitet po tečaju prije naglog skoka. Ali tečajne razlike (tržišni-fiksirani tečaj otplate) sele se na npr. 5 godina, u "balon", kao odgođeno potraživanje ili, u ako CHF slabi, kao smanjenje tog potraživanja. Na kraju se utvrđuje stanje i, ako ima potraživanja, odlučuje o otplati, otpisu, podjeli…

Opcije konverzije kredita
Konverzija svih kredita u kune po mađarskom modelu devizne pričuve ruši za čak 73%, na 2,9 mlrd. eura. Ako bi se isključili eurski (ravnopravnost položaja dužnika?), devizne rezerve pale bi za 30%. Konverzija CHF stambenih u eurske ne smanjuje rezerve, ali diže kamate.

Set poticaja bankama za pomoć 'slabima'
Sporazumno rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini bolje i za banke i za dužnike. Za preugovaranje kredita, shodno današnjoj vrijednosti nekretnine i kreditne sposobnosti dužnika (u krajnjem slučaju prijenos uz dugoročni ugovor o zakupu) banke motivirati regulatorno-poreznim mjerama.