"HNB je u 2017. napravio najveći gubitak u povijesti"

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović u petak je u Hrvatskom saboru izvijestio novinare kako je dobio pouzdanu informaciju da je Hrvatska narodna banka u 2017. godini ostvarila "povijesno najveći gubitak otkako je osnovana od 2,554 milijarde kuna, što je utvrdila revizorska kuća Deloitte još 15. ožujka ove godine".

"Sto dana nakon što je ta revizorska kuća potpisala financijski izvještaj, javnost je ostala prikraćena za ovu nevjerojatnu informaciju", rekao je Lovrinović.

Pitao je zašto se ta vijest skrivala sto dana, zašto je gubitak toliki i je li to povezano s prestankom mandata sadašnjeg vodstva HNB-a.

"Je li se htjelo prikriti tu lošu i strašnu vijest o povijesno najvećem gubitku, s obzirom na činjenicu da se sadašnje vodstvo HNB-a namjerava boriti za još jedan mandat?", zanima Lovrinovića, koji želi znati jesu li predsjednik Vlade i predsjednika Sabora, kojemu HNB odgovara, znali za tu informaciju.

"Ako jesu, zašto su šutjeli? A ako nisu, zašto im iz HNB-a to nisu priopćili?", zapitao je poručivši da je "dosta bilo šutnje i sakrivanja istine".

Lovrinović je zatražio da se ta informacija provjeri, da se sazna otkuda gubitak, tko ga je napravio i da svi odgovorni za to trenutačno snose odgovornost.

"Ako je premijer znao za ovo, zašto je šutio i je li to možda povezano s tim što je HNB za Vladu radila projekt uvođenja eura, koji je mislio iskoristiti kao svoj najveći adut za Bruxelles?", traži odgovore Lovrinović.

Zanima ga na čemu je ostvaren toliki gubitak jer u svakoj zemlji središnja banka ima monopolnu, ekskluzivnu poziciju, prije svega u upravljanju međunarodnim rezervama likvidnosti i kao takva je značajan izvor zarade novca za državni proračun, a i za sebe. "HNB je najveći gubitaš u Hrvatskoj u 2017. godini", zaključio je Lovrinović.

Nije htio nagađati o novom čelniku HNB-a, istaknuvši da najprije treba dobiti odgovor na ovo pitanje.

Premda je izjava zastupnika odisala dramom i mogućom zavjerom, sam HNB je prije tri dana na svojim stranicama objavio sve o gubitku u svom godišnjem izvješću.

"Kako je u 2017. euro zamjetno ojačao u odnosu na američki dolar, a zabilježeno je i jačanje kune u odnosu na euro, došlo je do umanjenja kunskog iskaza međunarodnih pričuva, a negativne nerealizirane tečajne razlike iznosile su 2.641 mil. kuna. To je odredilo i ukupni rezultat Izvještaja o dobiti HNB-a koji je u 2017. iznosio –2.554 mil. kuna, što je prvi zabilježeni negativan rezultat još od 2003. godine. Tečajni gubitak u 2017. bio bi ostvaren i da su međunarodne pričuve HNB-a bile uložene u bilo koju drugu svjetsku rezervnu valutu jer je u protekloj godini kuna ojačala u odnosu na sve svjetske rezervne valute, što je zapravo bilo posljedica zamjetnog jačanja eura u odnosu na te iste valute. U usporedbi s drugim zemljama EU-a, dostupna godišnja izvješća pokazuju kako su zbog jačanja eura u 2017. gotovo sve središnje banke zabilježile negativne tečajne razlike. Pritom su njihove negativne tečajne razlike relativno bile višestruko veće u odnosu na one koje je zabilježio HNB", stoji u publikaciji.

Komentari (3)
  • Sinkopa
    Sinkopa 23:45 6.7.2018.

    U nas kad novine kazu eminentni ili veliki strucnjak i slicno znas da se radi o panjini epskih razmjera.

  • VasIsusK
    VasIsusK 15:07 6.7.2018.

    Kakav id.iot i neznalica

  • DonJuan
    DonJuan 12:53 6.7.2018.

    A taj lik je gluplji nego što izgleda…na čemu je ostvaren? Na deviznim rezervama i tečaju i to je knjigovodstveni gubitak, a ne operativni sa stvarnim odljevom novca s računa.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!