HNB blago snizio prognozu rasta BDP-a

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance u drugom se tromjesečju pogoršao zbog zamjetnog rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je blago snizio prognozu rasta domaćeg BDP-a u 2019. godini s 3,1% na 3%. Istodobno, u strukturi BDP-a očekuje snažniji rast domaće i usporavanje inozemne potražnje. Glavni cilj središnje banke, niska inflacija, ostaje na niskim razinama oko 1%, a prosječna godišnja stopa inflacije do kraja godine mogla bi dosegnuti 0,9%, što je povećanje od dva postotna boda.

"Usporavanje rasta nekih važnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera moglo bi nepovoljno djelovati i na buduća gospodarska kretanja. U takvim će uvjetima monetarna politika zadržati ekspanzivan karakter održavajući pritom stabilnost nominalnog tečaja kune prema euru", najavio je Savjet HNB-a.

Podsjetimo, monetarna politika u Hrvatskoj oblikuje inflatorna očekivanja kroz sidro tečaja zbog ograničenja visoke euroizacije, dok ECB za eurozonu implicitno cilja inflaciju "blizu, ali ispod dva posto".

Prema dostupnim mjesečnim pokazateljima tijekom trećeg tromjesečja 2019. ubrzao se rast BDP-a. Pritom se industrijska proizvodnja blago povećala (za 0,2%), a realni promet u trgovini na malo smanjio (za 0,2%) u odnosu na prethodno tromjesečje.

Rast zaposlenosti usporio se, dok je broj nezaposlenih stagnirao u odnosu na drugo tromjesečje. Plaće su nastavile rasti sličnim intenzitetom kao u prethodnom tromjesečju. Usporavanju godišnje stope rasta potrošačkih cijena s 1,1% u srpnju na 0,8% u kolovozu najviše je pridonijelo smanjenje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda, poglavito odjeće i obuće, prerađenih prehrambenih proizvoda i energije.

Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance u drugom se tromjesečju pogoršao zbog zamjetnog rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. Već visoka kunska likvidnost domaćih kreditnih institucija nastavila se povećavati tijekom rujna, podržavajući i dalje povoljna kretanja uvjeta financiranja domaćih sektora.

Ukupni plasmani ostvarili su rast od 3,7% na godišnjoj razini, pri čemu su plasmani nefinancijskim poduzećima zbog više jednokratnih učinaka tijekom proteklih godinu dana zabilježili pad od 1,9%, dok su plasmani stanovništvu u istom razdoblju porasli za 7,0%. Dug opće države bio je na kraju lipnja ove godine iznad razine koja je zabilježena krajem 2018. ponajprije zbog predfinanciranja obveza po inozemnim vrijednosnim papirima koji dospijevaju u drugom dijelu godine.

Ukupna izloženost sistemskim rizicima tijekom prve polovine 2019. ostala je nepromijenjena, na umjereno visokoj razini, a financijski sustav stabilan. Kod financijskog sektora nastavljen je trend povoljnih kretanja zbog poboljšanja kvalitete aktive, porasta solventnosti i smanjenja ovisnosti o inozemnom financiranju.

Trenutačno povoljni uvjeti financiranja olakšavaju podmirivanje dugova sektora kućanstava i poduzeća, no produženo razdoblje niskih kamatnih stopa moglo bi dovesti do podcjenjivanja rizika i povećanja ranjivosti.

Savjet HNB suglasio s imenovanjem Marijana Kantolića za predsjednika uprave Samoborske banke, dok je istodobno dano odobrenje Raiffeisen uslugama d.d. da se pripoje Raiffeisenbank Austria.

U povodu 350. obljetnice osnivanja Sveučilišta u Zagrebu u optjecaj će biti puštena prigodna kovanica od 25 kuna pod naslovom "350. OBLJETNICA OSNIVANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, 1669. – 2019." i to od 4. studenoga.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve