Hillovo pismo prvi je žuti karton Vladi

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Strani stručnjaci i prije stupanja zakona na snagu utvrdili su pet spornih točaka, na njima bi mogle počivati presude i Washingtona, i Luxembourga, i Zagreba.

Zbog stupanja na snagu prisilne konverzije kredita u švicarskim francima u euro zadiranjem države u postojeće ugovorne odnose, što je zakonsko rješenje bez presedana u Europskoj uniji koje zahvaća 50-ak tisuća klijenata, Hrvatska je, čini se, već zaradila postupak pred mjerodavnim tijelima Europske unije. Dok banke upravo završavaju svoje ustavne tužbe u paketu sa zahtjevom za privremenu suspenziju zakona, hrvatska pozicija, pokazuje se, nije dobra te nije za očekivati da će je biti lako 'popeglati'.

Riječ je o postupku koji se neslužbeno ocjenjuje kao prva opomena, nalik onoj koju banke šalju dužnicima kad zakasne u otplati kredita. On je eksponiran kroz pismeno upozorenje Europske komisije hrvatskoj administraciji. To znači da je novo rješenje, i prije nego li je stupilo na snagu, u analazi stranih eksperata temeljito provjereno, dok svi problemi sad mogu stati u pet točaka. Na njima se zasniva i poruka Bruxellesa u recentnom pismu europskog povjernika za financijsku stabilnost lorda Jonathana Hilla hrvatskoj Vladi, a čeka se odgovor hrvatskog premijera.  Naime, nakon što službeni Zagreb nije poštovao obvezu preuzetu u travnju, da će se prije novog rješenja za 'švicarce' konzultirati s Komisijom, nego je to ovdje olako zanemereno, izostanak komunikacije po tom pitanju u odnosima Zagreba i Bruxellesa sam po sebi dolazi kao velik grijeh.

 

5-6posto

dužnika socijalno su najugroženiji, ne pomaže im se

Na to se sad nadovezuje i pismo lorda Hilla, ovih dana pristiglo u Banske dvore, s dijagnozom koja je za svaku državu velik rizik, naročito jer se potvrđuje da zakonsko rješenje nije izdržalo pravni test Bruxellesa. No, ignoriranje obveze prema Komisiji samo je dodatni problem. Zato cijeli razvoj prate procjene da u ovom slučaju europska administracija ne kani reterirati. Zakonsko rješenje, ukratko, kažnjeno je žutim kartonom, jer, doznajemo, ne udovoljava pet ključnih odrednica, na kojima se državna intervencija u reviziju postojećih ugovora mora temeljiti da bi novo rješenje bilo pravedno i u skladu s pravom Europske unije. Na tome će i Komisija navodno ustrajati, što bi bilo na tragu konzistentnosti u stajalištu izraženom u reportu još u siječnju. Tih pet točaka 'abeceda' su slučaja i biti će čini se glavna tema pretresanja svih sudskih instanci: prvo Ustavnog suda, a potom moguće i Europskog suda pravde u Luxembourgu te međunarodne arbitraže u Washingtonu.

Prva točka kaže da u temeljima pravednog rješenja koje opravdava državnu intervenciju u prvom redu mora biti javni interes, a jasno definirana svrha nikako ne smije biti privatni interes. Zatim, rješenje mora biti uravnoteženo, što znači da se teret nikako ne može prevaliti na jednu stranu, te proporcionalno, što, znači da ostvarenje cilja mora biti proprocionalno svrsi koja se želi postići. Upravo je proporcionalnost - u pravu se smatra 'sveto pismo', jedna od ključnih točki ustavnosti, a pitanje za Ustavni sud biti će je li država imala primjerenije instrumente za postizanje javnog interesa. Ostale točke tiču se provjere zasniva li se rješenje na čvrstim pravnim temeljima, te je li u najvećoj mogućoj mjeri fokusirano na pomoć najranjivijim dužnicima. Ova posljednja maksima iz lordovog obraćanja ultimativna je: isključuje sve one koji su imućni, te nisu investirali za svoje vlastito stanovanje, nego u druge svrhe, što kod zakona nije slučaj.

Pomaže imućnijim slojevima otpisom trećine glavnice što čini oko 90% od ukupnog gubitka banaka, dok grube procjene kažu da 5 do 6 posto socijalno ugroženih klijenata koji ne mogu otplaćivati nikakav anuitet posve su ispali iz fokusa, te su usmjereni ka deložaciji. Nepoštivanje vlastitih obveza u konačnici može rezultirati time da se Hrvatska izlaže izglednom riziku ne samo od investicijskih sporova, nego moguće i prije njih riziku postupka pred Europskim sudom pravde koji ima prinudne instrumente (financijske kazne, jednokratne i dnevne). O procuduri koja očekivano slijedi za Hrvatsku dok stanje ne uskladi sa zakonima, kao i u rokovima koje će dobiti, znat će se više za tjedan dana. 

Tad će se na sjednici Komisije razmatrati slučaj 'švicarca', a u izvješćima će se sučeliti dvije zemlje: Poljska koja je sa procedurom zastala i zbog dalekosežnih pravnih i financijskih implikacija odgodila sve za poslije izbora, te Hrvatska, koja je upravo zbog izbora požurila, pritom kršeći pravne standarde na koje se Ugovorom o funkcioniranju EU obvezala. Očekuje se da će Komisija djelovati tad tako da osigura jedinstvenu primjenu prava, tim više što pismo Lorda Hilla ukazuje da se kod zakona o CHF radi o kršenju navedenog ključnog EU dokumenta, a utvrđene su povrede u dijelu slobode kretanja kapitala. Od većeg broja načina kako se one mogu učiniti, ovdje se povrede tiču dobiti, koja bi se inače za investitore ostvarila, a sad izostaje. Sve ostaje sad na Ustavnom sudu, te na pitanju nedostaka bilo kakve informacije Vlade na koji način ona komunicira s Komisijom što bi bilo u javnom interesu. 

Komentari (8)
  • Kirin
    Kirin 19:54 6.10.2015.

    @ivan50-nije istina! Tenkre i njegova nakupina cirkusanata su 3,5 godine radili štetu, a sad su intenzivirali svoje aktivnosti!

  • ivan50
    ivan50 19:47 6.10.2015.

    Sto ocekivat od ad hoc vlade nego ad hoc rijesenja,bez imalo ikakvog pravnog smisla.Ajde da nest napravimo prije izbora,kad nismo 4 godine.Kim Zoki Mil krenuo nest radit.

  • ponton
    ponton 16:00 2.10.2015.

    Zbog čega bankama krediti nominirani u eurima nisu prihvatljivi iako kamate na tako plasirana sredstva su izuzetno visoke? Bankari ne žele takav profit već inzistiraju na naplati revalorizacije kretanja tećaja švicarsko franka kroz anuitete iako su kreditoprimci primili kredit u kunskim iznosima.Banke se nisu bile zdužene u chf.prije plasmana kredita nominiranih u chf.Bankari nisu zadovoljni niti s visoko profitabilnim ugovorenim kamatama već cmizdre za plijenom koji im je izmakao upravo zbog njihove pretjerane gramzljivosti.Krediti po prirodi stvari nisu socijalna kategorija.Uz takozvane normalne kamate kreditoprimac mora platiti dva stana. Kod chf kredita kreditoprimac treba otplatiti trostruku glavnicu , a možda i više Pitanje je kada će za chf prestati globalna potražnja.Oscilacije i karakter tečaja chf i nije bio nepoznat od prije, tako da krediti nominirani u chf su plasirani namjerno radi špekulaivne zarade.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!