HGK: 2017. neće biti laka za hrvatsko gospodarstvo

Autor: Poslovni.hr/Hina , 19. prosinac 2016. u 12:17
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Burilović je kazao kako 2017. godina neće biti laka za gospodarstvo jer su i dalje prisutni visoki eksterni rizici, a na unutarnjem planu čeka se provedba strukturnih reformi.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju kako, unatoč gospodarskom rastu koji će biti ostvaren u 2016., rast još uvijek nije dovoljno dinamičan da bi riješio strukturne probleme zbog čega niti 2017. neće biti laka za gospodarstvo. 

"Ove godine nastavlja se pozitivan trend rasta gospodarske aktivnosti, koji će prema našoj procijeni iznositi najmanje 2,2 posto", poručio je predsjednik HGK Luka Burilović na upit Hine o očekivanjima za iduću godinu.

Slične tendencije kretanja očekuje i u idućoj godini, čemu će, smatra, pridonijeti i predložene izmjene u poreznom sustavu, iako će puni efekti te reforme, zbog prve godine prilagodbe, doći do izražaja 2018.,

Ohrabruje, kako je naveo, činjenica da je Vlada krenula s reformama, da je svojim programom i zacrtanim ciljevima dala do znanja da će ozbiljno i s punom odgovornošću rješavati mnogobrojne i dugogodišnje probleme gospodarstva i društva u cjelini.

"To budi određeni optimizam i nadu u bolju budućnost, što pridonosi povoljnijoj poslovnoj i općedruštvenoj atmosferi", kazao je Burilović.

"Iako će u 2016. biti ostvaren gospodarski rast, on je i dalje nedovoljno dinamičan da bi riješio strukturne probleme Hrvatske", istaknuo je predsjednik HGK, napominjući kako je taj rast ipak veći od prvotnih očekivanja i istodobno je popraćen pozitivnijim kretanjima na tržištu rada, nastavkom rasta plaća, te povećanjem izvoza, investicija i potrošnje.

Isto tako, ostvarena je solidna fiskalna konsolidacija koja dovodi proračunski manjak ispod 3 posto BDP-a, uz zaustavljanje neodrživog rasta javnoga duga i početak smanjivanja njegova udjela u BDP-u.

Takve su pozitivnije tendencija postignute pri djelovanju povoljnijih vanjskih i unutarnjih okolnosti, a osobito izuzetno uspješne turističke sezone, što ipak ne umanjuje njihov značaj, kazao je Burilović.

U HGK očekuju i daljnji trend rasta industrijske proizvodnje koji traje od 2014. te ocijenjuju da će se pozitivni trendovi inozemne i domaće potražnje nastaviti i u idućoj godini, što znači i daljnji rast industrijske proizvodnje.

Nastavit će se i rast maloprodajnoga prometa, koji odražava osobnu potrošnju, čemu će, između ostaloga, pridonijeti i izmjena poreza na dohodak, ističu iz HGK u odgovoru na Hinin upit o ocjeni ove poslovne godine i očekivanjima za 2017. godinu.

Navode i kako će robna razmjena Hrvatske s inozemstvom nastaviti rasti i u idućoj godini, no napominju kako se mijenja putanja dinamike rasta izvoza i uvoza.

Kod izvoza će se vjerojatno i dalje smanjivati efekt pristupanja EU, ali se s druge strane bilježi sve veća orijentacija domaćih poduzetnika na inozemno tržište, što potiče rast izvoza, ali još uvijek nedovoljan za bitniji iskorak. Istodobno bi očekivani rast domaće potražnje trebao utjecati na daljnji rast vrijednosti uvoza.

Stoga će se u idućoj godini vjerojatno nastaviti trend rasta robnoga deficita koji je prisutan već gotovo dvije godine, ističu u HGK.

2017. neće biti laka za gospodarstvo

Burilović je kazao kako 2017. godina neće biti laka za gospodarstvo jer su i dalje prisutni visoki eksterni rizici, a na unutarnjem planu čeka se provedba strukturnih reformi.

"Pred Hrvatskom u narednim godinama stoji izazov rješavanja brojnih nagomilanih problema, a prvenstveno potrebe ubrzanja gospodarskoga rasta kako bi se stvorio realan temelj za rješavanje niske zaposlenosti i visoke nezaposlenosti stanovništva, posebno mladih, problematike iseljavanja najvitalnijeg dijela stanovništva i općenito demografskih pitanja", istaknuo je.

Uvjeren je da će u 2017. poslovni subjekti osjetiti napredak u okruženju u kojem djeluju, što će rezultirati i povoljnijim poslovnim rezultatima.

"U konačnici, pametnom kombinacijom monetarne, fiskalne i strukturne politike prilagođene našim specifičnim okolnostima, moguće je izaći iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, poboljšati položaj na ljestvici konkurentnosti, unaprijediti kreditni rejting zemlje i osigurati viši, stabilan i dugoročno održiv gospodarski rast. U tom nam visoka razina raspoloživih sredstava iz fondova EU svakako pruža priliku i dodatnu mogućnost da svoje ciljeve brže i učinkovitije ostvarimo", zaključio je Burilović.

Komentirajte prvi

New Report

Close