Sve je izglednije da će se javna ponuda dionica Atlantic grupe odigrati poslije T-HT-ove. Nakon što je početkom kolovoza Prospekt odaslan na odobrenje Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfi), prošli tjedan ona ga je vratila na doradu Atlanticovim savjetnicima, aranžerskom tandemu Raiffeisen i Zagrebačke banke. Iako je jedan od razloga za traženje dopuna definiranje cjenovnog raspona, intrigantniji je dio koji se odnosi na pitanje raspodjele (alokacije) dionica po zaključenju razdoblja predbilježbi. Hanfinu rezolutnijem i strožem stavu pridonio je pak slučaj IPO-a Magme. Poučena iskustvom, ali i žestokim protestima dijela fondova i brokerskih kuća koji su dobili mrvice u alokaciji dionica Magme, odlučila je jasnije utvrditi granice javne i privatne ponude, i to preciznijim definiranjem ključa raspodjele dionica u samom prospektu. Ukratko, vodstvu Hanfe ne sviđa se što izdavatelji i aranžeri pod marketinški prijemčljivom javnom ponudom plasiraju praktički (polu)privatne ponude. U alokaciji je sporan dio koji se odnosi na pravne osobe. U slučaju Magme ključ alokacije građanima i institucionalnim bio je određen omjerom 40:60, ali tih 60 posto predviđenih za pravne osobe (oko 170 milijuna kuna) podijeljeno je na način koji je mnoge razljutio i izazvao im osjećaj da su zakinuti. Ne zato što su inicijalnu cijenu Magmine dionice smatrali jako povoljnom, već zato što je oko IPO-a na domaćem tržištu (dosad ili zasad) stvorena takva atmosfera da gotovo a priori znače solidnu zaradu na kratki rok. Što je značilo ukrcati se u inicijalnom upisu u slučaju Magme, dovoljno je reći kako je već prvi dan sekundarnog (burzovnog) trgovanja dionici cijena porasla 42 posto u odnosu na cijenu iz IPO-a (sa 238 na 339, s tim da je vrhunac bio na čak 375 kuna). I danas je cijena Magme solidnih 30-ak posto iznad one u javnoj ponudi, ali je činjenica da je praktički drugi dan krenula laganom silaznom putanjom i da većina onih koji su na burzi pokušali nadoknaditi priliku iz IPO-a zasad zapravo nije na dobitku (a tu su mahom mali ulagači). “Točno, utvrdili smo da su Zagrebačka banka i Magma dodijelili dionice tvrtkama koje nemaju veze s biznisom s vrijednosnim papirima, ali su vlasnici očito ‘dobri’ s izdavateljem (točnije, Gorankom Fižulićem) ili bankom. Tu su i neke brokerske kuće i fondovi s privatnom ponudom bez relevantnih kriterija. Ako netko želi svojim prijateljima ili poslovnim partnerima dodjeljivati dionice tada treba raditi privatnu, a ne javnu ponudu, kaže predsjednik Hanfe Ante Samodol, dodajući da tako široko i jednostrano tumačenje javne ponude neće dopustiti.

“Kako bismo izbjegli neprincipijelne akcije izdavatelja i agenata izdanja, a s obzirom da trenutno na odobrenje čeka nekoliko prospekata za IPO, pozvali smo agente na sastanak i utvrdili da se prospekt bez jasnijeg ključa raspodjele dionica neće odobravati, dodaje Samodol.Do koje će razine Hanfa ustrajati na ‘razjašnjavanju’ tog ključa već na primjeru Atlantic Grupe Emila Tedeschija, koji je ranije najavio omjer raspodjele 25:75 posto u korist institucionalnih investitora, Samodol zasad ne precizira. No prilično je jasno da je i sama Hanfa pritom na skliskom terenu. Aranžeri uvijek imaju određenu dozu diskrecijskog prava raspodjele, s tim da to ne smije biti u suprotnosti sa sadržajem prospekta. ”Svjesni smo i imat ćemo na umu da vrlo precizna raspodjela miriše na privatnu ponudu. No, nešto moramo učiniti“. Što se zapravo zbiva u praksi? U prospektima se obično navede da se dionice dijele građanima i pravnim osobama u nekom omjeru, pri čemu kod upisa građani uplaćaju svotu za traženi iznos i u proporcionalnom dijelu sudjeluju u alokaciji. Istodobno, pravne osobe predbilježbom samo iskazuju neobvezujući interes za dionicama, bez uplate novca, i u pravilu se predbilježavaju na mnogo veće iznose nego što stvarno ciljaju ili financijski imaju na raspolaganju. Za vrijeme upisa, pak, izdavatelji i agenti mogu računati na velik publicitet IPO-a, govori se o veliku interesu investitora. Kako pravne osobe uplate vrše tek na kraju, bezbolno mogu napuhati potražnju, što u konačnici indirektno određuje i cijenu. I to ne samo u samom IPO-u, već i neposredno nakon uvrštenja. Ukratko, stvara se lažna slika, privid. Samodol će se strože postaviti i prema ‘komuniciranju’ velikog interesa tijekom IPO-a. ”Svako curenje informacija o interesu za upis od strane agenta ili izdavatelja bit će procesuirano u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Ne tvrdimo da neki d.o.o. ne smije upisati i dobiti dionice u procesu javne ponude, ali slučaj Magme, odnosno raspodjelu dionica i prodaje nakon uvrštenja Agencija će pomno ispitati i poduzeti zakonom predviđene mjere”. Hoće li nalazi doista implicirati i sankcije, tek treba vidjeti. Što se zakonskih odredbi tiče, one predviđaju i kaznene odgovornosti, odnosno oduzimanje licence za poslove agenture.