Nezavisni hrvatski sindikati i Udruga cestovnih prijevoznika žestoko su se pobunili protiv zahtjeva Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeke – Zagreb za poskupljenjem cestarina od 15, odnosno 10 posto. Predsjednik NHS-a Krešimir Sever otvoreno je pozvao Vladu i resorno ministarstvo da ne dopuste poskupljenja jer je i za građane i cestovne prijevoznike trošak prijevoza već prenapregnut do granica izdržljivosti, te će uvijek u konačnici rezultirati poskupljenjem svih roba koja se prevoze cestama. Iako je ministar Božidar Kalmeta najavio kako zahtjev za poskupljenja neće biti razmatran do jeseni i nije se izjasnio smatra li ga opravdanim, neslužbeno se od upućenih može doznati da će vjerojatno biti odobreno poskupljenje od pet posto. NHS i Udruga cestovnih prijevoznika ne smatra da bi poskupljenje bilo opravdano ni nakon prolaska turističke sezone.

Neopravdana zarada
“Uprave Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeke – Zagreb traže poskupljenje s obrazloženjem da cijene nisu mijenjane od 2004. godine. Nisu naveli koji su im to troškovi porasli, hoće li završtiti u gubitku, kako na njih utječe cijena nafte. Jednostavno, nijedan ekonomski element, nego su samo odlučili tražiti poskupljenja kako bi mogli dodatno zaraditi. Neka kažu i prezentiraju podatke o tome koji su im troškovi porasli”, kaže presjednik udruge cestovnih prijevoznika Marijan Banelli. Uvjeren je kako Vlada neće dozvoliti nova poskupljenja koja bi se dalje prelijevala preko cestovnih prijevoznika na građane. Udruga bi inače u četvrtak trebala započeti pregovore s ministrom Božidarom Kalmetom o tome koje beneficije bi imali cestovni prijevoznici na autocestama kako bi se ublažilo povećanje cijene nafte i poskupljenje prijevoza. Zahtjev za novim poskupljenjem tako im dolazi u najnezgodnijem trenutku. Neslužbeno se može doznati kako se zahtjev za poskupljenje nije odnosio na kamionske prijevoznike, nego se pokušalo dodatno profitirati od osobnih vozila tijekom turističke sezone. Poskupljenje bi i bilo odobreno da Vlada nije suočena s nezadovoljstvom građanja zbog poskupljenja. Nakon izjave direktora HAC-a Jurice Prskala da su se na zahtjev za poskupljenje odlučili zbog “inflacije i troškova života, te troškova održavanja i građenja” pokušali smo u financijskim planovima i izvješćima istražiti ima li ta izjava uporište. Što se tiče materijala i energije oni čine zanemarivu stavku u proračunu HAC-a. Lani su na prihode koji su nakon rebalansa iznosili 4,3 milijarde kuna oni iznosili 84,65 milijuna kuna. Ove godine su na planiranih tri milijarde kuna prihoda troškovi energije i materijala planirani 95,5 milijuna kuna ili tri posto prihoda. Trošak energije u tome sadržava tek 40,6 milijuna kuna. Međutim, zato su brži rast imali troškovi za 2500 zaposlenih. Dok je lani trošak zaposlenih s putovanjima i naknadama za odvojeni život iznosio 368 milijuna kuna, u ovoj godini je planiran na 418,5 milijuna kuna. Rast troškova za zaposlene veći je od godišnje potrošnje energije. Banke koje su odobravele kredite redom su isticale da je previše zaposlenih u HAC-u, dok su o smještanju podobnih u tvrtku napisani deseci novinskih članaka.

Rekordni rezultati
Što se tiče naplata cestarina, one su u prošloj godini ostvarile rekordne rezultate, daleko više od planiranih. U prvotnom planu je HAC želio naplatiti 1,134 milijarde kuna, pa je rebalansom iznos povećan na 1,169 milijardi kuna, da bi prema posljednjim podacima Hrvatska udruge koncesionara autocesta HAC lani ostvario 1,230 milijardi kuna od cestarina(bez PDV-a). Za ovu godinu planirano je od cestarina 1,285 milijardi kuna, što je prilično pesimistično povećanje budući da prvi podaci za polugodište pokazuju rast vozila koja prolaze naplatne kućice od 20-ak posto. Izvanredno i redovno održavanje je ove godine planirano na 295 milijuna kuna ili 2,5 milijuna kuna manje nego lani. Plan je donesen prije cjenovnog udara i po njemu je vidljivo da se za održavanje ove godine planira 41 posto manje nego za zaposlene. Ostaje još građenje koje je vjerojatno i najproblematičnija stavka u HAC-u budući da je rijetko koja dionica autoceste izgrađena po cijeni koja je planirana. Sve su bile skuplje, a iako se spekulira kako je za porast cijena krivo kartelsko udruživanje ponuđača, u HAC-u se uvijek pokrivaju argumentom da je prava cijena ona dobivena na natječaju.